NL arhiva
Ne ponudi li tih osam banaka prihvatljivije uvjete konverzije, odnosno povoljan prelazak na kunske kredite, ljudi će, cijele obitelji, u njima zatvarati račune i odlaziti, kaže nam izvor upućen u razgovore s HPB-om i drugim, manjim bankama
ZAGREB Nakon što sve više zaduženih u francima dolazi do spoznaje da će im rate kredita u eurima, nakon konverzije, biti i veće nego do sada, zbog velike razlike u kamati, oglasila se i Hrvatska narodna banka s napomenom kako »ne iznenađuje da konverzija tek blago umanjuje prosječni anuitet kredita u francima«. HNB je isticao da konverzija neće bitno olakšati položaj dužnika u pogledu iznosa anuiteta, što se ponajviše odnosi na najugroženije dužnike – stoji u jučerašnjem priopćenju HNB-a.
»Razlika između anuiteta za usporedive kredite u franku i euru zbog ranijih intervencija – zakonskog ograničavanja maksimalnih kamata na 3,23 posto i zamrzavanja tečaja franka na 6,39 kuna razmjerno je mala, o čemu je HNB već ranije izvijestio. No zato će dužnici koji raspolažu financijskom i drugom imovinom imati mogućnosti zatvaranja sada bitno umanjene glavnice, bez plaćanja kamata u budućnosti. Taj znatan otpis glavnice bankama istovremeno stvara velike trenutne gubitke, koji su inicijalno procijenjeni na iznos od gotovo trogodišnje bruto dobiti«, zabrinuti su za banke u HNB-u.
Prigovori potrošača
Odgovarajući na prigovore klijenata banaka kako je nemoguće provjeriti povijesno kretanje kamata, kako bi onda i bili sigurni da im je banka ponudila pravičnu konverziju, u HNB-u kao državnom regulatornom tijelu za banke, ističu kako s podacima o kamatnim stopama na kredite u otplati raspolažu tek od kraja 2011. godine.
»Predstavnici potrošača koji su se kroz udruge očitovali pri izradi izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju, a time i predlagač zakona, imali su uvid u usporedne kamatne stope koje su im njihove banke nudile za eurske kredite, u trenutku odobravanja kredita u CHF, te su mogli približno procijeniti učinak konverzije. Sve strane koje su sudjelovale u izradi izmjena i dopuna zakona na vrijeme su bile upoznate s činjenicom da će se učinci konverzije znatno razlikovati, ovisno o karakteristikama pojedinih kredita. Uostalom, i mediji su iscrpno izvješćivali o činjenici da će konverzija najviše umanjiti anuitete dužnika s kreditima kraće ročnosti. Također, banke su se razlikovale u kamatnim stopama koje su nudile, odnosno u pojedinim su bankama kamate na kredite u eurima bile znatno više od onih na kredite u švicarskim francima, zbog čega su potrošači u tim bankama dominantno podizali kredite u švicarskim francima. To je također jedan od razloga zašto su kamatne stope ponuđene kod konverzije u nekim slučajevima više od očekivanih«, poručuju iz HNB-a, napominjući kako će i dalje pratiti pridržavaju li se banke propisa o konverziji te će na postupanje po eventualnim prigovorima potrošača primjenjivati propisani supervizorski postupak.
Zamrla potražnja
Hrvatska poštanska banka (HPB) u »promet« je pak pustila novi stambeni kredit u kunama, s kombinacijom fiksne i promjenjive kamate, kojeg će do 2. veljače iduće godine odobravati bez naknade i troška solemnizacije. Iako u toj banci, u vrijeme zamrle potražnje za kreditima, demantiraju kako je riječ o izravnoj ponudi, odnosno pozivu onima koji će u drugim bankama prvo svoje CHF kredite konvertirati u eure pa, nezadovoljni visokim novim kamatama, »prebjeći« k njima po kunski kredit, neslužbeno se može čuti kako je nova HPB-ova kreditna ponuda upravo rezultat razgovora s udrugama zaduženih u CHF
. Namjera je HPB-a ne samo pridobiti nove klijente, ogorčene ponuđenom konverzijom nego i, u dogovoru sa zaduženima, izvršiti pritisak na banke koje konverziju nude, kako bi klijentima ipak ponudile povoljniju konverziju od ove sada. Navodno, neslužbene su informacije, udruge zaduženih pregovaraju s još nekim, manjim bankama, o ponudi kredita u kunama s fiksnim kamatama, kako bi se izvršio dodatni pritisak na osam velikih banaka koje su nudile kredite u CHF.
»U protivnom, ne ponudi li tih osam banaka prihvatljivije uvjete konverzije, odnosno povoljan prelazak na kunske kredite, ljudi će, čitave obitelji, u njima zatvarati račune i odlaziti. To bi u bankama, pogotovo u manjim gradovima i mjestima, moglo izazvati pravi potres, jer nije svejedno odu li im dva, ili nekoliko tisuća, čak deseci tisuća klijenata«, kaže nam izvor upućen u razgovore s HPB-om i drugim, manjim bankama. Ti razgovori, napominje, traju gotovo pola godine, i velike su banke, kaže, svjesne mogućih posljedica, zbog čega se od njih očekuje da reagiraju s boljim ponudama. U udrugama zaduženih iz tog su razloga zadovoljni s novom ponudom HPB-a.
Iz HPB-a poručuju kako je novi kredit slučajno pušten u »promet« u trenutku konverzije u drugim bankama te kako nije namijenjen samo onima koji konvertiraju, već svim klijentima pa tako i onima koji žele refinancirati postojeći kredit. Nemaju, kažu, »plafon« do kojeg mogu primati nove klijente. »Krediti HPB-a su, kao i do sada, na raspolaganju svim građanima koji ispunjavaju uvjete kreditne sposobnosti«, zaključuju. Ne otkrivaju javlja li im se unatrag dva dana, otkad su kredite stavili u opticaj, više zainteresiranih, no u udrugama zaduženih kažu kako je interes jako velik.
Samo neodređeno
Potencijalnim korisnicima novog kunskog stambenog kredita HPB-a na raspolaganju su tri kombinacije fiksnih i promjenjivih kamatnih stopa. Ovisno o odabranom razdoblju otplate kredita uz fiksnu stopu od pet, deset ili 15 godina, kamate se kreću od 4,80 do 5,55 posto (EKS od 4,91 posto), dok je u preostalom razdoblju otplate kredita kamatna stopa promjenjiva. Krediti se odobravaju u iznosima do 500 tisuća kuna i rokom otplate do 30 godina, no klijentima zaposlenima na neodređeno vrijeme, što znači da neće svi – mlađi ljudi zaduženi u CHF od kojih mnogi rade na određeno, dobiti priliku otići u HPB.
U HPB-u, kako kažu, kontinuirano rastu krediti građana, kojima je u prvih devet mjeseci 2015. odobreno oko 200 milijuna kuna, dok je potražnja za stambenim kreditima porasla 9,3 posto. HPB je 2011. godine prvi na tržište izašao s kunskim stambenim kreditima i u ukupnim kreditima koje je ova banka odobrila građanima udjel kunskih kredita danas doseže gotovo 70 posto.
