HZJZ

Zbog smanjenog cijepljenja u Hrvatskoj moguća pojava ospica

Hina

foto REUTERS/Thilo Schmuelgen

foto REUTERS/Thilo Schmuelgen

U Hrvatskoj je obavezno cijepljenje djece protiv ospica, a cjepivo se dobiva u dva navrata - u drugoj godini života i pri upisu u osnovnu školu



Cijepni obuhvat u Hrvatskoj je smanjen u posljednje dvije godine, što otvara mogućnost ponovne pojave ospica u epidemijskom obliku, osobito u županijama ili subpopulacijama s nižim cijepnim obuhvatima, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).


Iako HZJZ još nije dovršio izvještaj o cijepljenju za 2021. godinu, već sada je uočljivo da su cijepni obuhvati pali u odnosu na 2020. godinu, u kojoj su bili malo niži nego u 2019. godini, rekao je Hini epidemiolog Bernard Kaić.


Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je izvijestila da je broj prijavljenih slučajeva ospica u svijetu u prva dva mjeseca ove godine čak 79 posto veći nego u istom razdoblju lani. U HZJZ-u nemaju takve podatke za Hrvatsku, ali pozivaju na oprez.




U prethodnim razdobljima, zahvaljujući visokim cijepnim obuhvatima, Hrvatska je eliminirala ospice, uz povremene pojedinačne importirane slučajeve (npr. dijete koje se zarazilo u inozemstvu oboli u Hrvatskoj) koji u većini slučajeva nisu rezultirali prijenosom ospica na druge osobe.


Kaić napominje da epidemija može buknuti ako netko zaražen dođe u Hrvatsku, u populaciju koja je slabo procijepljena, a intenzitet epidemije tada ovisi i o poduzetim protuepidemijskim mjerama.


Zadnja grupiranja bolesti koja se mogu smatrati manjim epidemijama imali smo u Dubrovniku 2018. godine te u Zagrebu i Splitu 2019. godine.


Zahvaljujući prilično intenzivnim protuepidemijskim mjerama, broj oboljelih nije bio vrlo visok: 2018. –  23 oboljela, 2019. – 52 oboljela, uključujući i importirane slučajeve, rekao je Kaić.


U Hrvatskoj obavezno cijepljenje djece


U Hrvatskoj je obavezno cijepljenje djece protiv ospica, a cjepivo se dobiva u dva navrata – u drugoj godini života i pri upisu u osnovnu školu. Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, predviđena je kazna od 2000 kuna za roditelja koji odbija cijepiti dijete obaveznim cjepivom.


Zadnji dostupni podaci o procijepljenosti stanovništva oni su za 2020. Prema njima, u Hrvatskoj je protiv ospica cijepljeno prvom dozom 91,2 posto djece, a drugom 91,1 posto, što je zadovoljavajuće, ali ne i bez rizika jer se učinkovita zaštita od epidemija postiže s više od 95 posto cijepljenih.


Najmanje djece cijepljene prvom dozom ima Dubrovačko-neretvanska županija – samo 75,7 posto, a slijede Splitsko-dalmatinska sa 81 posto, te Požeško-slavonska s 86,8.


Najviše su procijepljena djeca u Krapinsko-zagorskoj 97,7 i Varaždinskoj županiji 97,3. U Gradu Zagrebu protiv ospica cijepljeno je 94,7 posto djece, a čak 13 županija ima manju procijepljenost od 95 posto.


Dodatno, postoje kategorije stanovništva s nižim cijepnim obuhvatima od prosjeka, npr. migrirajući Romi. Unos virusa ospica u romsku populaciju također bi mogao rezultirati manjim epidemijama ospica, što se dogodilo 2014./2015. nakon višekratnih unosa ospica iz inozemstva u romsku populaciju u Hrvatskoj.