Strateška grana

Zašto vlast šuti o Fortenovi? Prodaje se strateška proizvodnja, i to u najgore vrijeme

Jagoda Marić

Foto Slavko Midzor/PIXSELL

Foto Slavko Midzor/PIXSELL

Jasno je bilo od početka da će teško isti vlasnik proizvoditi pšenicu i voditi najveći maloprodajni lanac



Kad je prije više od šest godina otvoren postupak izvanredne uprave u Agrokoru, samo su naivni vjerovali da je time osigurana mirna plovidba najvećoj hrvatskoj kompaniji.


I kad su se vjerovnici uspjeli dogovoriti oko nagodbe 2019. godine, i kad je Agrokor otišao u povijest, a na poslovnu scenu je stupila Fortenova grupa, nije se moglo odahnuti. Tvrtku su preuzeli oni koji bi je preuzeli i da Vlada nije donijela lex Agrokor, oni kojima je Agrokor bio dužan, pa je tako najveći pojedinačni vlasnik postao ruski Sberbank.


S istim rezultatom, kad je u pitanju vlasništvo, situacija bi se rasplela i da je otvoren redoviti stečajni postupak, tvrtku bi preuzeli oni kojima je najviše dugovala. Samo bi se vjerojatno putem ugasili mnogi dobavljači Agrokora koji bi teško izdržali nekoliko mjeseci bez svježeg novca za svoju robu. Ali bilo je jasno da ni tada nije gotovo, stvoren je nešto zdraviji, ali i dalje ogroman i nefleksibilan sustav, a situaciju je kompliciralo to što su vlasnici ruske banke.




Ne zato što je ruska, nego zato što nijedna banka, pa ni ruska, nema ni znanja ni interesa za upravljanje takvom megakompanijom i Rusi su, očekivano, najavili da će nakon dodatnog restrukturiranja za Fortenovu tražiti prikladnije vlasnike. Prije toga, kako bi se lakše nosili s dugom, prodali su segment smrznute hrane, odnosno Ledo.


Učinili su ono što je Todorić izbjegavao učiniti prije kraha i što bi ga možda i spasilo. No, kratkog je daha bila ta pomoć, sve se dodatno pogoršalo kad je počeo rat u Ukrajini.


Najveći problem Agrokora tada je doista postala činjenica da joj je najveći vlasnik ruska banka. I dotad su se zaduživali uz visoke kamate i morali su prodavati važne tvrtke, a posljednji tjedni pokazali su da kamate mogu biti i veće i da se mora prodavati još više.


Ovaj put poljoprivrednu proizvodnju, tvrtke koje čine, ovisno kako tko procjenjuje, od 15 do 25 posto domaće poljoprivrede. Ni to nije neko iznenađenje, jasno je bilo od početka da će teško isti vlasnik proizvoditi pšenicu i voditi najveći maloprodajni lanac.


No, prodaja se događa u najgore vrijeme, kupac, ako ga bude, zna da Fortenova mora prodati, a to onda smanjuje cijenu. Što o tako značajnoj transakciji u strateškoj grani, a za svaku zemlju poljoprivreda je i pitanje sigurnosti, misli Vlada, javnost ne zna.


Ni nakon četiri dana nismo u Ministarstvu poljoprivrede uspjeli dobiti nekakvu reakciju na najavljenu prodaju, a šutnja ili nezainteresiranost Vlade svakako je razlog za brigu, iako Banski dvori prodaju spriječiti ne mogu.