Snimio Sergej DRECHSLER
U rujnu je na godišnoj razini prema administrativnim podacima bilo 12,2 tisuće zaposlenih manje, dok ih je prema podacima HZMO-a 15,4 tisuće više
Tekuća godina mogla bi biti sedma uzastopna godina u kojoj u Hrvatskoj prema administrativnim izvorima pada broj zaposlenih na godišnjoj razini, a s obzirom da je od 2008. do kraja prošle godine BDP kumulativno pao nešto iznad 12,5 posto takvo što je logično. Naime, koliko god se sredstava ulagalo u poticanje zapošljavanja riječ je uglavnom o gašenju vatre, odnosno ublažavanju negativnih trendova dok se oni stvarno ne preokrenu zahvaljujući snažnijoj gospodarskoj aktivnosti.
Rast gospodarstva započet u zadnjem kvartalu prošle godine i nastavljen u prva dva kvartala ove godine (po stopama od 0,3 do 1,2 posto) koliko god veselio, nije niti približno dovoljan da bi se odrazio na kretanje zaposlenosti. Pozitivni pomaci na tržištu rada i to s višemjesečnim odmakom mogu se očekivati tek uz godišnje stope rasta gospodarstva od tri i više posto.
Razlike u podacima
Slika je međutim potpuno drugačija kad se gledaju podaci Hrvatskog mirovinskog osiguranja – u rujnu ove godine bilo je, naime, 15,4 tisuće osiguranika više nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupno je osiguranika u rujnu ove godine bilo 113,5 tisuća više nego zaposlenih prema administrativnim podacima. Razlike u podacima mirovinskog i državne statistike posljedica su različite metodologije. Mirovinsko osiguranje broji sve osiguranike, dok je statistički broj zaposlenih u pravnim osobama rezultat obrade podataka redovitoga godišnjeg istraživanja i redovitoga mjesečnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 70 posto zaposlenih iz svakog odjeljka nacionalne klasifikacije djelatnosti.
Reiner: Raste zaposlenost Hrvata, ali u Njemačkoj
»Očito u Hrvatskoj teče med i mlijeko i svi su silno sretni. Istina je, naravno, drugačija, samo u zadnja dva mjeseca izgubljeno je 33 tisuće radnih mjesta. U srpnju je bila najniža srpanjska zaposlenost u zadnjih 15 godina«, veli HDZ-ov Željko Reiner. Dodaje kako se u Hrvatskoj prividno prikazuje smanjenje nezaposlenosti te da o tome najbolje kazuje podatak da je »u zadnje dvije godine u Njemačkoj radno-boravišnu dozvolu dobilo 93.000 građana Hrvatske«. O točnosti statistike »ove vlade« prema Reineru govori i to da »ne zna ni koliko se u Hrvatskoj u ovom času nalazi medvjeda«.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) i RBA u svojim su analizama kretanja zaposlenosti u rujnu ukazale da je došlo do smanjenja zaposlenosti i na mjesečnoj i na godišnjoj razini te da je stopa aktivnosti stanovništva rekordno niska.
U rujnu je na godišnjoj razini prema administrativnim podacima bilo 12,2 tisuće zaposlenih manje. Na mjesečnoj razini, pak, u rujnu u odnosu na kolovoz broj zaposlenih smanjen je za 15 tisuća. Taj podatak ne čudi s obzirom na sezonska kretanja. To je prvi mjesec u kojem se radnici sa sezonskih poslova sele u nezaposlenost, a takva kretanja nastavit će se i u narednim mjesecima.
Iz podataka Državnog zavoda za statistiku, evidentno je da je u devet mjeseci ove godine prosječan broj zaposlenih niži za 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na tu činjenicu upozoravaju i u RBA, dok iz HGK prognoziraju da će se u narednim mjesecima pritisak na pad broja zaposlenih nastaviti prema 1,3 milijuna. U rujnu je, naime, bilo zaposleno nešto više od 1,34 milijuna osoba, a na sezonskim poslovima u devet mjeseci ove godine zaposleno je nešto više od 40,5 tisuća radnika od čega njih 17 tisuća u turizmu. Preostali radnici zaposleni su u ostalim djelatnostima poput prerađivačke, poljoprivrede, te administrativno i pomoćno-uslužne djelatnosti.
Promatrajući kretanje broja zaposlenih u pravnim osobama prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći godišnji pad zaposlenosti u rujnu zabilježen je u građevinarstvu sa 3.202 osoba ili 4,4 posto zaposlenih manje, dok je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 0,6 posto. Iako ta djelatnost još od proljeća bilježi blagi oporavak aktivnosti, on je nakon godina pada premali da bi se dogodio preokret. U trgovini, koja zapošljava oko 16 posto ukupno zaposlenih u zemlji, u rujnu je zaposlenost na godišnjoj razini pala za 2.237 osoba (1,2 posto), dok je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 1,1 posto. Prerađivačka industrija, koja zapošljava oko 18 posto svih zaposlenih u pravnim osobama u rujnu je zapošljavala 196.334 radnika ili 1.603 radnika manje nego lanjskog rujna (pad od 0,8 posto), dok je na na mjesečnoj razini zabilježen pad od 0,4 posto. Istodobno je indeks obujma industrijske proizvodnje u rujnu porastao 7,1 posto na godišnjoj razini. Tako bi se dalo iščitati da se industrija restrukturira te uz manje zaposlenih više proizvodi.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ustvrdio je, pak, kako je je tijekom devet mjeseci ove godine zaposleno više osoba nego u cijeloj 2011. godini. Veli da je u devet mjeseci iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposleno 185 tisuća osoba, dok je na razini 2011. bilo zaposleno 150 tisuća osoba.
»Kreativna statistika«
Ponavlja kako se »unatoč kreativnoj statistici« HDZ-a kojoj je bitno »samo da je negativno« dok se pozitivne stvari izbjegavaju ili pokušavaju maskirati, tjedno otvara 500 radnih mjesta, da je stopa nezaposlenosti najniža u zadnjih šest godina, te da je na godišnjoj razini broj osiguranika jedan posto viši te da je otvoreno 84 tisuće radnih mjesta za mlade. Navodi i da je stopa zaposlenosti u dvije godine s 57,2 podignuta na 59,2 posto. Mjerama koje vlada poduzima i koje kani poduzimati, prema Mrsiću u naredne četiri godine zaposlenost bi bila na razini 1,7 do 1,8 milijuna. Prema Mrsićevim riječima »Karamarkov statistički zavod« potpomognut je nekim bankama »koje se vjerojatno osvećuju zbog švicarca«.
Prema analizi Katarine Litve, gospodarske savjetnice Nezavisnih hrvatskih sindikata, prosječna godišnja stopa pada zaposlenosti od 2008. godine na ovamo iznosi 2,08 posto. Intezivniji postotni pad zaposlenosti na godišnjoj razini tako se bilježio od 2009. do kraja 2013. godine, dok je lani te tijekom ove godine nastavljen trend, ali u nešto manjem postotnom iznosu.
»Kada se kretanje broja zaposlenih poveže s kretanjem broja nezaposlenih vidljivo je da Hrvatska ne izlazi iz recesijske krize, a čak bi se na temelju kretanja broja nezaposlenih moglo i zaključiti kako se niti recesijski jaz ne smanjuje bez obzira na blagi rast BDP-a evidentiran u prva dva tromjesječja ove godine«, navodi Litva.
