Usmena rasprava u arbitražnom postupku u kojem će se odlučiti u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije održat će se od 2. do 13. lipnja, objavila je jučer zastupnica Slovenije pred arbitražnim sudom Simona Drenik.  

U očekivanju usmene rasprave ponovno svjedočimo hrvatsko-slovenskom prepucavanju, ovaj put zbog slovenskog prijedloga da se, uz suglasnost obje strane, usmena rasprava otvori javnosti, što svjedoči o hladnoj atmosferi koja vlada između Zagreba i Ljubljane, naročito u posljednje vrijeme. 

Besmisleni sporazum

Najprije je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, gostujući na Hrvatskom radiju, ponovno odbacila prijedlog svog slovenskog kolege Karla Erjavca da se usmena rasprava otvori javnosti, no slovensku stranu osobito je naljutilo njezino objašnjenje da bi u tom slučaju, kada bi se željela ukinuti tajnost postupka koju sada propisuje arbitražni sporazum, cijela procedura donošenja arbitražnog sporazuma trebala biti ponovljena, uključujući ratifikaciju u parlamentu i referendum u Sloveniji. 

– Hrvatskoj je svejedno hoće li rasprava biti otvorena za javnost ili će proteći iza zatvorenih vrata, no ovdje se ne radi o dobroj volji jedne ili druge strane, nego o ispunjavanju obveza iz arbitražnog sporazuma, u kojem stoji da usmena rasprava nije javna, kazala je ministrica Pusić i dodala kako bi, u tom slučaju, mogao uslijediti niz stvari koje bi željeli promijeniti u arbitražnom sporazumu, što bi onda značilo da je važeći arbitražni sporazum »besmislen«. 

Ništa manje slovensku stranu, kako doznajemo, nije naljutila izjava hrvatske šefice diplomacije da bi »zahtjev za promjenu arbitražnog sporazuma« značio odugovlačenje postupka i odgađanje rješenja. Iako ministrica Pusić nije izravno kazala da je odugovlačenje postupka u slovenskom interesu, slovenska agentica Drenik odmah joj je iz Ljubljane poručila kako Slovenija otvaranje usmene rasprave »nije zahtijevala, nego samo predložila«. 

– Ako se Hrvatska s tim prijedlogom ne složi, usmena rasprava održat će se iza zatvorenih vrata, kako je i predviđeno arbitražnim sporazumom, objašnjava Drenik.

Jasan problem 

Problem je u činjenici da je Ljubljana već dobila signal iz arbitražnog suda da sud neće imati ništa protiv slovenskog prijedloga o otvaranju vrata arbitraže, ali samo ako se Hrvatska suglasi. A dokaz da je pravila moguće naknadno mijenjati  Ljubljana izvlači i iz činjenice da je slovenska strana zahtijevala i dobila dopuštenje da odgovori na neke teze iz hrvatskog odgovora na slovenski memorandum za arbitražu, što je onda zapravo postalo odgovor na protumemorandum, i to kao treća faza u pisanom dijela postupka koja nije bila predviđena arbitražnim sporazumom. »Takav je dogovor moguć u svim fazama postupka. Slovenski prijedlog nije u suprotnosti s arbitražnim sporazumom. Naprotiv, po našim informacijama bi Stalni arbitražni sud prihvatio bi takav prijedlog, naravno pod uvjetom da se Hrvatska s njim suglasi«, ističe slovenska agentica u ovom sporu.

Međutim, upravo u tome i jest problem. Ljubljana ni ovaj put nema suglasnost Hrvatske.