Foto I. CAGALJ/PIXSELL
Nakon 56 mjeseci kontinuiranog rasta razina maloprodajnog prometa znatno je podignuta pa, zbog sada već relativno visoke baze, rast usporava, a oscilacije su izraženije, kažu iz HGK
ZAGREB – Glavni generator rasta hrvatskog gospodarstva, potrošnja u maloprodaji u svibnju je doživjela značajan pad i to u odnosu na prethodni mjesec, ali i u odnosu na svibanj prošle godine. Promet u trgovini na malo, objavio je Državni zavod za statistiku, pao je u svibnju za čak 4.6 posto u odnosu na travanj, te dva posto u odnosu na svibanj prošle godine. Tako je, nakon 56 mjeseci neprekidnog rasta, odnosno od kolovoza 2014. godine, u prošlom mjesecu prvi put zabilježen pad potrošnje, ali ukupno u pet mjeseci promet u trgovini na malo je veći za četiri posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ne stižu ohrabrujući podaci ni za industriju koja je u svibnju rasla za 0,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u odnosu na travanj pala 1,7 posto. Posebice brine podatak da je u svibnju prerađivačka industrija, koja bi trebala biti glavni izvor izvoza, pala za 2,3 posto. Tako je prošli mjesec donio pad i u trgovini na malo i industriji u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zasad se kao glavni razlog pada potrošnje ističe činjenica da je potrošnja u svibnju prošle godine snažno rasla, pa je viša i baza na koju se mjeri ovogodišnji svibanj, ali da je u Hrvatskoj, koja je ovisna o potrošnji turista, u svibnju bilo loše vrijeme, odnosno da je bilo puno kišnih dana, ali i to da je prošle godine potrošnja snažno rasla u tom mjesecu što znači i da je baza na koju se mjeri godišnji rast bila velika. Ipak, ako je kiša donijela usporavanje potrošnje zaslužna je vjerojatno za rast u opskrbi električnom energijom i plinom od 20 posto, jer su kišna razdoblja donijela pojačanu proizvodnju električne energije.
Ranjivost Hrvatske
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da podaci za svibanj pokazuju koliko je Hrvatska ovisna o turizmu i koliko je u potrošnji zapravo potrošnja stranih turista, ako su kišni dani na godišnjoj razini uspjeli uzrokovati pad i u odnosu na prošli mjesec i isti mjesec prošle godine. Dodaje i da to sugerira koliko je Hrvatska ranjiva na loše turističke rezultate i tvrdi da će se to već vidjeti na proračunu za prošli mjesec, odnosno na prihodima od najvažnijeg poreza PDV-a. Na ovisnost o turizmu upozoravaju i analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) koji naglašavaju da se pad prometa u trgovini na malo dogodio na mjesečnoj i godišnjoj razini dogodio unatoč razmjerno visokoj razini potrošačkog optimizma i očekivanja te činjenici da se nastavlja rast plaća i zaposlenosti.
Usporavanje i pad industrijske proizvodnje u svibnju sigurno su posljedica i usporavanja na glavnim tržištima za hrvatske proizvode u Njemačkoj i Italiji. Napominju to i analitičari RBA, pa kažu da će rast u industriji, i to po skromnim stopama, i dalje generirati djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, pripremu i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo, dok će »usporavanje gospodarstava najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera ograničavati snažniji oporavak u industrijskoj proizvodnji.
– Preliminarni podaci o dolascima i noćenjima turista ukazuju na smanjenje, ali i upozoravaju na visoku ovisnost o turizmu, stoji u analizi RBA. Ipak, oni vjeruju da će se, unatoč negativnim svibanjskim podacima, realni promet u trgovini na malo vratiti pozitivnim vrijednostima idućih tromjesečja.
Rast zaposlenosti