Za sve više ovisnika, sve manje novca

Lokalne zajednice izdvajaju sve manje novca za preventivne programe za borbu protiv droga i ovisnosti, upozoreno je u Saboru

ZAGREB Svi saborski klubovi podržali su danas Izvješće o provedbi Nacionalne strategije suzbijanja droga u prošloj godini i prijedlog nove strategije za idućih šest godina, ali i upozorili kako lokalne zajednice izdvajaju sve manje novca za preventivne programe za borbu protiv droga i ovisnosti.

»Unatoč sve većem broju ovisnika, općine i županije nemaju novaca za preventivne programe, a za njih se izdvaja sve manje i iz državnog proračuna«, upozorila je Nansi Tireli u ime Kluba Hrvatskih laburista.

 Hrvatska nacija je velika bolnica, a mi smo bolesno društvo, poručio je danas u Hrvatskom saboru Ivan Grubišić u ime Kluba nezavisnih zastupnika, upozorivši da broj ovisnika, ne samo o drogi, svjedoči o gubitku dubljeg smisla života u hrvatskom društvu. »Hrvatska nacija je jedna velika bolnica i mi smo bolesno društvo i idemo ka produljenju te krize«, rekao je Grubišić u raspravi o izvješću o provedbi Nacionalne strategije suzbijanja droga za 2011. i prijedlogu nove strategije.U prilog svojoj ocjeni naveo je statističke podatke da je u Hrvatskoj 1,5 milijuna pušača, oko 300.000 registriranih alkoholičara, od 120 do 150 tisuća registriranih ovisnika o drogi, skoro 100 tisuća ovisnika o kocki. »Ako je netko u obitelji bolestan, uvjetno rečeno, bolesna je i cijela obitelj. Mi smo psihički dosta problematična nacija i problematičan narod, a podaci svjedoče ne o smanjenju rizika, nego o povećanju«, poručio je Grubišić, dodavši da bolesni roditelji, ovisnici u bilo kojem vidu, sami po sebi generiraju bolesno potomstvo.Upozorio je kako bolest ovisnosti nije zahvatila jedno područje, kao što je Hrvatska, već je riječ o civilizacijskim trendovima koji se ne mogu zaustaviti raspravom jednom godišnje u Saboru.»Civilizacija je izgubila dublji smisao življenja, a treba ga tražiti kroz građansku duhovnost, življenje kroz vrijednosti u obitelji i zajednici«, kazao je Grubišić, označivši gubitak dubljeg smisla života kao temeljni problem modernog društva.Grubišićevo izlaganje izazvalo je niz replika, najvećim dijelom HDZ-ovih zastupnika koji su nedopustivima ocijenili njegove ocjene o bolesnoj hrvatskoj naciji.Ističući kako se njegova izjava lijepo nadovezuje na onu premijera Zorana Milanovića o hrvatskoj naciji kao paradoksalnoj, Ante Babić (HDZ) upitao je Grubišića, bivšeg svećenika, smatra li se odgovornim da je odgojio takvu naciju o kakvoj govori.

Njegova stranačka kolegica Đurđica Sumrak kazala je kako joj je bilo grozno slušati Grubišića kako govori o psihički bolesnoj hrvatskoj naciji. »Što ste vi učinili da bi danas mogli ovako govoriti«, upitala ga je.

Grubišić joj je odgovorio kako je očekivao da njegove poruke neće biti dočekane aplauzom, »ali ne i ovakvo nerazumijevanje«, ističući kako je na temelju podataka želio upozoriti da fizičke i moralne bolesti »dovode do smanjenja života u Hrvatskoj«. »Pokušavao sam gurati Mosor, ali se Mosor nije maknuo«, odgovorio je na HDZ-ove upite što je činio u svom životu da tako može govoriti o Hrvatima.Grubišiću je replicirao i Dujomir Marasović (HDZ), poručivši mu kako je uvijek bio bliži ljevici te da ga ne čude njegove poruke. »Grubišiću, vi ste uvijek bili bliži onima koji se izjašnjavaju kao agnostici, ne znam baš što je to, ali znam da to nema veze s Bogom i s onim ateistima kao što je predsjednik vlade koji neće u kazalište kada dolazi Papa«, poručio mu je.

Za repliku se javio i Boro Grubišić (HDSSB), istaknuvši kako nije bolesna hrvatska nacija, već »političke strukture i elite koje su svojim nečinjenjem, propustima i grijesima dovele do toga da je Hrvatska u jednom demografskom krahu kakav ne doživljava ni jedna zemlja Europe«.

Nezavisni Ivan Grubišić mu je odgovorio kako se ne preže govoriti ni o čemu što misli, pa ni o grijesima strukutra »koji nisu maleni ni u hrvatskom društvu«, na što mu je Zoran Vinković (HDSSB) poručio kako već duže vrijeme u parlamentu ne govori kao svećenik te da se na to više ne treba pozivati.

»Molio bih Vas da suspregnete tog svećenika u sebi, jer više svećenik niste«, rekao je Vinković, na što mu je Ivan Grubišić uzvratio kako ga i sam nadbiskup titulira ‘doktor don Ivan Grubišić’, te da prema tome ostaje svećenik, ali da nije htio koristiti saborsku govornicu kao svećenik nego kao nezavisni zastupnik.

»Ja ostajem svećenik i nitko svećeništvo iz mene ne može istjerati«, naglasio je. 

Mišljenja je da bi u prevenciju ovisnosti trebalo više uključivati i nevladine organizacije, ali i dodala kako sredstva koja im se daju ne bi smjela biti jednokratna, budući da liječenje ovisnosti ne traje godinu dana.

Sustavu je zamjerila i što se najveći broj naših narkodilera hvata u inozemstvu, a ne u Hrvatskoj, označivši to potvrdom da Strategija rješava posljedice a ne uzroke. »Sve dosadašnje strategije bile su izvrsne, ali što to vrijedi kada je problem ovisnosti svake godine sve veći«, zapitao se Damir Kajin (IDS), dodajući kako bi trebalo uvesti posebne stimulativne mjere za one koji budu takve ljude s ulice primali u svijet rada.

Kajin se suprotstavio bilo kakvoj mogućnosti legaliziranja marihuane, pozvavši policiju da »manje prisluškuje one koje ne treba i da manje zaustavljaju one koji su vozili deset ili petnaest kilometara na sat više od dopuštenog«, već da se više uključe u rješavanje problema ovisnosti.

»Protiv sam legalizacije droga, ali ne treba kriminalizirati klince za jedan joint«, rekao je Kajin, na što ga je Dujomir Marasović (HDZ) optužio kako je blagonaklon prema pitanju droga. »Kako ćemo se boriti protiv te pošasti ako kažete da se dekriminaliziraju blagi oblici droge. S druge strane kažete: ‘Ne vjerujem u Boga’. Vaš predsjednik kaže ja sam ateist. Stvaramo opću situaciju u kojoj je praktički droga dopuštena“, ocijenio je Marasović.

Ako se dvoje mladih ljudi pomaze u automobilu na splitskom Žnjanu i na to će Linić uvesti poreze samo će droga biti dopuštene, pa o kakvoj vi to borbi protiv droge govorite, pitao je Marasović Kajina. »Nikad joint nisam vidio, a kamoli pušio i kamoli da bih ja bilo kojom riječju bio za legalizaciju bilo lakih bilo teških oblika droge. No to što ste pomiješali i na kraju uključili i samog Boga, kao da odaje čovjeka koji je na teškim drogama«, uzvratio mu je Kajin.

Biljana Borzan je u ime SDP-a kazala kako je izvješće pokazalo da prostora za poboljšanje ima, ali i dodala kako je društvo, iako nije učinilo sve, ipak učinilo puno.Naglasila je edukativnu ulogu zdravstvenog odgoja u školama te ustvrdila kako je žalosno što djeca uglavnom prvu informaciju o drogi dobivaju od dilera.

Igor Kolman (HNS) ocijenio je kako učinkovite borbe protiv zlouporabe droga neće biti bez koordinacije državnih i tijela na lokalnoj razini koja su uključena u taj proces, te da akcijski plan, koji će slijediti strategiju, upravo tome treba posvetiti najveću pažnju.  Istaknuo je da u borbi protiv droga ipak treba napraviti razliku između lakih i teških droga, kako se resursi ne bi trošili na lake droge poput marihuane koje uzrokuju manje štete, koriste se masovno, a u nekim su državama i legalizirane, dok one teže poput heroina uzrokuju katastrofalnu štetu, pa mjere suzbijanja treba najviše na njih usmjeriti.Repilicirao mu je Marasović (HDZ), poručivši Kolmanu da ništa ne razumije. Naglasio je kako borbu treba usmjeriti upravo na mlade koji puše marihuanu, kako bi ih se spriječilo da pređu na heroin. »Kasno je kada se dođe do heroina«, poručio je Marasović.

HNS-ovac mu je uzvratio kako ne stoji tvrdnja da oni koji koriste lake droge prelaze na teže i postaju ovisnici. »Ako su pušili cigarete i pili vodu iz vodovoda, ne znači da će se drogirati«, rekao je Kolman.Sunčana Glavak (Klub HDZ-a) upozorila je na dugotrajan postupak postupak stavljanja novih droga na listu zabranjenih tvari. »Sve to obilato koristi industrija smrti«, poručila je, upozorivši da je droga dostupna na svakom koraku, te da je sve jeftinija.

Kako Hrvatska teško može dobiti rat protiv droge Glavak vidi i u podatku da je za provedbu nove strategije Vlada za ovu godinu izdvojila 31 milijun kuna, ističući da samo metadonska terapija košta godišnje 42 milijuna kuna. 

Za sve više ovisnika, sve manje novca

Lidlova super ponuda