Erste banka u svojoj obvezujućoj ponudi za gotovo stopostotni udio u HPB-u nudi oko 103 milijuna eura, što je cijena koja je za petinu niža od njihove neobvezujuće ponudu prije dva mjeseca koja je iznosila 130 milijuna eura. S obzirom da je kriterij za odabir novog vlasnika HPB-a visina cijene u u Ministarstvu financija su ocijenila kako ta ponuda državi nije prihvatljiva
ZAGREB – Vlada će na sjednici odbiti jedinu pristiglu ponudu za kupnju Hrvatske poštanske banke onu koju je predala Erste banka. Ponuda Erste banke ocjenjena je neprihvatljivom i to iz dva razloga, zbog niske cijene koju nudi za HPB i zbog toga što pred Vladu postavlja određene uvjete koji bi mogli državu naknadno financijski obvezati.
Erste banka u svojoj obvezujućoj ponudi za gotovo stopostotni udio u HPB-u nudi oko 103 milijuna eura, što je cijena koja je za petinu niža od njihove neobvezujuće ponudu prije dva mjeseca koja je iznosila 130 milijuna eura. S obzirom da je kriterij za odabir novog vlasnika HPB-a visina cijene u u Ministarstvu financija su ocijenila kako ta ponuda državi nije prihvatljiva. Uz to u svojoj je ponudi Erste banka zatražila i korekciju osnovne cijene. Oni se pozivaju na to da je njihova ponuđena cijena formirana na osnovu toga da je vrijednost ukupnih ispravaka i rezerviranja po kreditima klijenata, što praktički znači rezervacije za lošije kredite 1,12 milijarde kuna, te da vrijednost imovine nije manja od 1,46 milijardi kuna. Rezervacije za sudske postupke su oko 16 milijuna kuna. U slučaju da ukupan iznos svih rezervacija na kraju godine prijeđe 1,442 milijarde kuna, odnosno da se poveća za oko 300 milijuna kuna, iz Erste banke traže da im država isplati odštetu za svaku kunu rezervacija iznad iznosa od 1,442 milijarde kuna. Nije jasno odnosili se to i na rezervaciju koju bi HBP eventualno morao imati u slučaju nedavnog zahtjeva jednog od dužnika banke da se privremeno blokira imovina zbog njegove tužbe u iznosu koji je gotovo jednak cijeni koju Erste nudi za HPB. U slučaju takvog raspleta to bi značilo da Erste banka gotovo besplatno dobiva HPB.
Zatražili su iz Erste banke i jamstvo Vlade za istinitost i točnost predočenih podataka iz polugodišnjeg izvješća HPB-a, te eventualnu nadoknadu štete ako se pokaže da ti podaci nisu točni. Time je zapravo Erste banka zatražila da Vlada, odnosno državni proračun jamči za podatke čiju točnost nadzire Hrvatska narodna banka a ne izvršna vlast.
Niska cijena i uvjetovana ponuda, te zahtjev da država pristane na eventualno naknadno obeštećenje, iako Erste banka praktički kupuje tržište što ga drži HPB doveli su do zaključka Vlade da tu ponudu ne prihvati.
