Europski javni tužitelji

Za par dana s radom kreće novi EU ured: “Mućke” europskim novcem rješavat će tužitelji iz Luxemburga

Vanja Vesić

: Tamara Laptoš imenovana je za hrvatsku predstavnicu u Uredu europskog tužitelja / Foto Pixsell

: Tamara Laptoš imenovana je za hrvatsku predstavnicu u Uredu europskog tužitelja / Foto Pixsell

Istrage predmeta u kojima su otkrivene kriminalne radnje na štetu EU fondova koordinirano će se voditi i s nacionalnim tužiteljstvom i dijeliti nadležnost. EPPO je nadležan za štete veće od 10 milijuna eura



Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) sa sjedištem u Luxembourgu nadležan za kaznena djela na štetu financijskih interesa EU-a kreće s operativnim radom 1. lipnja, a među 22 članice EU-a koje sudjeluju u radu Ureda je i Hrvatska sa svojim istragama i optužnicama koje se tiču europskog novca. Početak rada EPPO-a u srijedu je objavila Europska komisija četiri godine nakon formalnog osnivanja te institucije.


I JANAF u EPPO-u


​Ranije je najavljeno kako će dvadesetak pravosudnih predmeta nacionalnog tužiteljstva pretresati i EPPO, među kojima i najzvučniji slučaj JANAF, prije svega jer je u dijelu istrage otkriveno da su namještenim javnim natječajima i sredstva fondova EU završila u rukama osumnjičenika.


Istrage domaćih predmeta u kojima su otkrivene kriminalne radnje na štetu europskih fondova koordinirano će se voditi i s nacionalnim tužiteljstvom i tako dijeliti nadležnost.




Podsjećamo, u rujnu prošle godine kao jedan od 22 europska tužitelja zemalja članica iz Hrvatske je imenovana Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a i nekadašnja zamjenica glavnog državnog odvjetnika na mandat od šest godina koji se može i produljiti.


U radu EPPO-a iz Hrvatske djelovat će i dvojica europskih delegiranih tužitelja iz domaće kvote, Sani Ljubičić i Tomislav Kamber. U okviru USKOK-a osnovan je Odsjek za europske delegirane tužitelje.


​Kao neovisno tijelo Europske unije, EPPO će biti odgovoran za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela koja nadilaze materijalnu štetu od 10 milijuna eura.


S obzirom na to da će domaći predmeti u kojima je izvršeno nedjelo na štetu EU-a u konačnici završavati na hrvatskim sudovima, po principu koji će vrijediti i za ostale zemlje članice, europske istrage oslanjat će se na nacionalna tijela, policiju, poreznu upravu i carinu svake zemlje.


Prema opisu kaznenih djela EPPO će se baviti subvencijskim prijevarama, pranjem novca, prekograničnim kružnim prevarama s PDV-om, različitim malverzacijama u okviru zločinačkih organizacija, sve ono što može ozbiljno naštetiti izvorima financiranja EU-a.


Slovenija kasni


U nedavnom intervjuu za HTV Laptoš je najavila da uredba o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja europskim delegiranim tužiteljima daje određene alate da istrage i postupci za kaznena djela budu puno efikasniji i brži.


Dosadašnja iskustva pokazala su kako je nacionalnim tužiteljstvima potrebna pomoć u radu na predmetima koji se tiču europskog novca. Posebno je to važno za nove članice u koje se slijevaju sredstva iz EU fondova, a nažalost sve češće programi financiranja skončaju kao politički i pravosudni skandal s bizarnim detaljima pogodovanja odabranim poduzetnicima.


U slučajevima da je kriminalno djelo izvršeno na području više država, u okviru Ureda europskog javnog tužitelja dogovorit će se koji će europski delegirani tužitelj biti glavni voditelj u tom postupku. Za pribavljanje dokaza iz drugih država angažirat će kolegijalno delegirani tužitelji iz zemalja članica. Drugim riječima, ništa ne bi trebalo biti prepušteno slučaju.


Glavna europska tužiteljica Laura Codruţa Kövesi predložila je još početkom travnja Europskoj komisiji da ured krene s operativnim radom 1. lipnja. Dogovor je bio da sve članice budu spremne i suglasne za zajednički termin.


No, Europska komisija do sada je više puta upozorila službenu Ljubljanju zbog kašnjenja u proceduri imenovanja delegiranih tužitelja, a parlamentarna oporba u Sloveniji kritizirala da je konzervativni slovenski premijer Janez Janša bio protiv slanja dvoje delegiranih tužitelja jer su tijekom karijere sudjelovali u postupcima u kojima se je Janša našao kao osumnjičenik ili optuženik.


Slovensko tužiteljsko vijeće predložilo je Mateja Oštira i Tanju Frank Eler još prije nekoliko mjeseci, a Janša je u srijedu najavio da će njegova vlada odlučivati hoće li ponoviti postupak izbora. Vrhovni državni tužitelj Drago Šketa slučaj je ocijenio neopravdanim miješanjem politike u sudstvo, a opozicija je reagirala pokretanjem ustavne tužbe u parlamentu.


​Nisu svi »za«


Ured u Luxembourgu formalno je osnovan još 2017. godine, a sama ideja o osnivanju EPPO-a datira od 2013. godine. Čak tri godine trajalo je usuglašavanje hoće li postojati jednoglasna odluka o osnivanju EPPO-a.


S obzirom na to da nije došlo do dogovora, skupina od 17 država članica u veljači 2017. zatražila je da se prijedlog uredbe o osnivanju EPPO-a uputi Vijeću EU-a što je u konačnici i rezultiralo formiranjem novog neovisnog tijela EU-a.


U članstvo EPPO-a nisu pristupile Mađarska i Poljska, ali ni sjeverne članice Danska, Švedska i Irska s dijametralno suprotnim razlozima nesudjelovanja u radu EPPO-a. U pravilu svaka država mora imati najmanje dva europska delegirana tužitelja, a mnoge su zemlje odlučile taj broj višestruko povećati.


Naime, prije nekoliko godina članice EU-a radile su zasebne projekcije broja predmeta za kaznena djela iz nadležnosti EPPO-a. Tako su rezultati pokazali da je u Italiji potrebno 20 delegiranih tužitelja, Njemačkoj 11, Rumunjskoj 15, u Španjolskoj sedam, u odnosu na Hrvatsku s dvoje delegiranih eksperata.