Predsjedništvo HDZ-a u sljedećih će desetak dana odlučiti hoće li se nastaviti unutarstranački izbori koji su prekinuti 15. ožujka zbog epidemije korone, a nakon što su članovi po modelu jedan član jedan glas ponovo izabrali Andreja Plenkovića za predsjednika stranke. On sam odluku još uvijek nije donio, a vodstvo stranke je podijeljeno oko toga.

Jedan dio članova predsjedništva zauzima se za to da se unutarstranački izbori ne nastavljaju, a kao razlog navode epidemiju korona virusa, te činjenicu da bi izbori mogli poremetiti odnose u lokalnim organizacijama koje u svibnju sljedeće godine očekuju lokalni izbori. Kao dodatni razlog navode i činjenicu da će se izbori u stranci na razini lokalnih organizacija u skladu s novim Statutom stranke ionako morati ponovo održati nakon lokalnih izbora.

Kao rješenje ovaj dio vodstva stranke, mahom članovi predsjedništva s dužim stažom u vodstvu stranke, predlaže varijantu da na čelo županijskih organizacija, umjesto predsjednika kojima je mandat istekao u proljeće ove godine, predsjedništvo stranke imenuje povjerenike i povjerenstva koja bi vodila stranku na lokalnim izborima.

Drugi dio vodstva HDZ-a, među kojima je i zamjenik predsjednika stranke Tomo Medved, zauzima se za to da se unutarstranački izbori ipak nastave. Oni govore da će se HDZ teško mogao obraniti od kritika ako navede korona epidemiju kao razlog neodržavanja izbora, budući da su u istim ili sličnim uvjetima održani parlamentarni izbori.

Veliko pitanje

Međutim, oni navode i dodati razlog da se ipak ide na održavanje izbora. Naime, njihovo bi odlaganje moglo proizvesti veliko nezadovoljstvo među dijelom članstva. Naime, do prekida procesa unutarstranačkih izbora sredinom ožujka, u najvećem su dijelu stranke održani izbori na razini temeljnih organizacija, a oni su u nekim županijama pokazali naznake da bi tamošnja aktualna vodstva u nastavku unutarstranačkih izbora mogla biti promijenjena. Pa je veliko pitanje kako bi reagiralo članstvo u takvim županijama, koje želi promjene, ako bi dosadašnji čelnik uspio izlobirati kod Plenkovića da se njega postavi za povjerenika.

To bi pak značilo da osoba koja bi gotovo sigurno bila smijenjen na unutarstranačkim izborima ipak vodi lokalnu organizaciju na izborima u županiji, gradu i općini. A što podrazumijeva odlučujući utjecaj na slaganje lista na svim razinama u toj županiji. Onaj dio vodstva HDZ-a koji se zauzima za nastavak unutarstranačkih izbora smatra da bi stranka mogla proći loše na lokalnim izborima u takvim županijama Jer bi u njih ušla podijljena, a i s kandidatima koje bi birači mogli odbaciti.

Tako se u stranci spominju rezultati izbora u Mjesnom odboru Komletinci Grada Otoka u Vukovarsko srijemskoj zupaniji. Tamo je nezavisna lista nekadašnjih članova HDZ-a, nezadovoljnih kako se vodi Vukovarsko srijemska županijska organizacija, pobijedila HDZ. Naravno, riječ je o nekoliko stotina glasova, ali ipak pokazuje što bi se možda moglo dogoditi ako bi stranku u nekim lokalnim jedinicama na izborima vode kadrovi koji su potrošeni kada su pitanju birači. Slična je situacija u još nekim županijama.

Nisu željeli eksperimentirati

Plenković je za predsjednika HDZ-a izabran 15 ožujka ove godine. Bili su to prvi izbori po modelu jedan čovjek jedan glas na kojima je bilo više kandidata. Aktualni predsjednik HDZ-a tom je prilikom dobio čak 80 posto glasova, a njegov protivnik Miro Kovač samo 20. Sama Plenkovićev pobjeda bila je očekivana, on je bio očigledan favorit, ali je malo tko očekivao da će ona biti tako uvjerljiva. Kao razlog zbog čega je se to dogodilo navodi se da članstvo nije željelo eksperimentirati s promjenom čelnog čovjeka stranke u izbornoj godini, a usto sredina ožujka bila je vrijeme u kojem je započela kriza s korona epidemijom.

Osim Plenkovića, izabrano je i svih pet članova njegovog tima. Zamjenik predsjednika stranke postao je Tomo Medved koji je uvjerljivo, 72 prema 28 posto, pobijedio vukovarskog gradonačelnika Ivana Penavu. Za potpredsjednike HDZ-a istog su dana izabrani Branko Bačić, Zdravka Bušić, Ivan Anušić i Oleg Butković.