Daleki posjet premijera Milanovića "zabrinuo" je HDSSB-ovca Boru Grubišića. "Nemamo vijesti što sada premijer radi, pa iako je na putu, nadamo se da nije letio Malaysia airlinesom te ćemo ga valjda vidjeti u Hrvatskoj ako nije zaostao na putu od Novog Zelanda preko Balija do Hrvatske", kazao je.
ZAGREB Saborska oporba uvjerena je kako Hrvatskoj uskoro predstoji još jedan rebalans, a premijeru oštro zamjeraju što je zbog boravka u Australiji i Novom Zelandu izbjegao nazočiti današnjoj maratonskoj raspravi o predloženom rebalansu, dok je laburist Branko Vukšić zaključio kako su premijeru klokani važniji od rebalansa.
“Premijeru Zoranu Milanoviću očito su klokani važniji, jer u vrijeme kada se u Hrvatskoj vodi proračunska bitka on se susreće s Aboridžinima, gleda folklorne plesove, ćaska s gradonačelnikom sydneyskog predgrađa i dogovara s kič-slikarom Charlesom Bilićem svoj portret”, poručio je Vukšić.
Takvu si, dodao je, neobveznu dvotjednu turneju “nisu mogli priuštiti ni kolonizatori kako bi svojim prisustvom povećali prinose u svojim najjužnijim kolonijama”.
“Što vam Aboridžini toliko smetaju? Vi kao tobožnji ljevičari ne bi trebali imati takve komplekse”, uzvratio mu je SDP-ovac Marin Jurjević, koji se osvrnuo i na Vukšićevo opetovano podsjećanje da su laburisti predlagali smanjenje dužnosničkih plaća za 21 posto.
“To su ti teoretski laburisti u Saboru! Oni Laburisti u praksi koji su na vlasti u općini Križ. Tamo je opozicija tražila da laburisti, dakle predsjednik općine i njegovi zamjenici sebi smanje plaću za 10 posto, no laburisti u praksi su je smanjili za nula posto”, ustvrdio je Jurjević.
Daleki posjet premijera Milanovića “zabrinuo” je HDSSB-ovca Boru Grubišića. “Nemamo vijesti što sada premijer radi, pa iako je na putu, nadamo se da nije letio Malaysia airlinesom te ćemo ga valjda vidjeti u Hrvatskoj ako nije zaostao na putu od Novog Zelanda preko Balija do Hrvatske”, kazao je.
Izostanak premijera zamjerila je i nezavisna Jadranka Kosor, rekavši kako je vjerovala da će se rasprava o rebalansu ipak poklopiti s njegovim povratkom u Hrvatsku. “Da smo mjere koje se predlažu rebalansom donijeli prije četiri-pet mjeseci i ugradilili ih u proračun za 2014. situacija bi bila bitno drugačije i možda danas o rebalansu niti ne bismo raspravljali”, ocijenila je Kosor.
Predložila je smanjivanje sredstava za financiranje političkih stranaka iz državnog proračuna. “Sve smo smanjivali, svuda smo rezali, a to smo ostavili”, kazala je.
Nezavisni zastupnik Damir Kajin podržao je rebalans, no i ocijenio kako će Hrvatska BDP iz 2008. teško vratiti prije 2020. godine. “Svi smo svjesni da ćemo imati još jedan rebalans”, uvjeren je Kajin, koji rebalans očekuje odmah po završetke turističke sezone.
IDS-ovac Giovanni Sponza uvjeren je da je predloženi rebalans nužna mjera stabilizacije javnih financija te će ga i podržati. “Rebalans je odraz slike stanja u Hrvatskoj, a odgovor na krizu je decentralizacija te treba stvoriti uvjete za njezinu provedbu”, ističe Sponza.
Milorad Pupovac (SDSS) rekao je kako se napori koje poduzima Ministarstvo financija susreću s teškoćama, i to, ocijenio je, jer nema cjelovite ekonomske politike i njezinih cjelovitih mjera, niti potrebne koordinacije unutar same vlade. I Pupovac vjeruje kako ovaj rebalans nije i zadnji ove godine.
Brinu ga i sve manja izdvajanja za stambeno zbrinjavanje povratnika na područjima od posebne državne skrbi te obnovu ratom uništenih kuća. “Od 2011. kada je ukupan iznos za te programe bio 607 milijuna kuna, novac se stalno smanjuje, što je zabrinjavajuće jer ti ljudi ionako dugo čekaju na rješenje svojih problema”, poručio je Pupovac.
HDSSB-ovac Grubišić prigovarao je i što su se “kapom i šakom dijelili paušalni iznosi za informatizaciju”. “Informatiziramo se kao da u tim službama nismo imali ni jednog računala. Izbrojio sam sve stavke za informatizaciji i došao do 55 milijuna kuna opreme u informatizaciji”, kazao je i pitao je li se moglo i jeftinije proći.
“Predloženi rebalans državnog proračuna osigurava makroekonomski okvir i financijsku stabilnost”, naglasio je HNS-ovac Srđan Gjurković. Rebalansom se, dodao je, osigurava primjena privremenog fiskalnog pravila i to ne zato što nam to kaže europsko vijeće nego zato što smo ulaskom u EU prihvatili njihovo funkcioniranje, a time i proceduru smanjenja prekomjernog deficita. “To smo potpisali i za to smo suodgovorni i nitko nam ništa posebno ne nameće, a ovaj rebalans sve to zadovoljava”, poručio je.
Minstar finacija Slavko Linić podsjetio je kako je u 2013. zauvijek izgubljeno 1,6 milijardi kuna PDV-a zbog drugačijeg obračuna. “No, sve vladine mjere koje su se odnosile na poreznu politiku nisu imale negativne efekte na deficite proračuna, nego dugačiji obračuni i drugačije participacije”, pojašnjavao je.
Osvrćući se na povlačenje sredstava iz EU Linić je izvijestio kako će se ove godine povući 4,3 milijarde kuna. “U isto vrijeme troškovi po tome će biti četiri milijarde, što znači da se povlači i više nego što su troškovi, ali se, nažalost, mora dodatno platiti i učešće u proračunu, a to je 3,6 milijardi”, pojasnio je.
“Učešće u proračunu je i učešće u zajedničkom tržištu i mora nam biti cilj da hrvatskog gospodarstvo ne ovisi o domaćem tržištu, već da ovisi o europskom tržištu”, istaknuo je Linić. To je, ustvrdio je, naš ulog da bismo imali pristup na europsko tržište, kao i da bi hrvatsko gospodarstvo moglo stvoriti gospodarski rast.
Istaknuo je kako samo gospodarski rast može biti opravdanje za ulaganje u EU. “To u ove dvije godine nismo uspjeli, no nadam se da hoćemo”, rekao je Linić.
Saborskim je zastupnicima, na kraju cjelodnevne rasprave o reabalansu proračuna, obećao kako će sa svim ministrima razmotriti prijedloge i amandmane te vidjeti što se još može učiniti da se rebalans proračuna popravi.
