ZAGREB - Jedino moguće rješenje za brz oporavak je privlačenje stranih izravnih ulaganja, što je moguće samo uz radikalne strukturne reforme, a zbog ozbiljnosti situacije u kojoj se zemlja nalazi pozvao sam na politički i općedruštveni konsenzus o glavnim ciljevima i načinu njihovog ostvarivanja, ističe uz ostalo guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u intevjuu za siječanjski broj magazina Banka.

Vujčić podsjeća da je u govoru, koji je krajem listopada održao na Ekonomskom fakultetu, odgovorio i onima koji su mjesec i pol kasnije, nakon pada rejtinga, počeli zazivati devalvaciju i inflaciju.

“Već tada sam htio upozoriti upravo na to kolika je opasnost guranja takvih ideja, koje mogu dodatno produbiti krizu i destabilizirati zemlju. Nazvao sam ih i raspravama koje pripadaju prošlosti, no na žalost, ponovno smo im svjedoci”, kaže guverner.

Populistički porivi prijete blokadom procesa

Podsjeća i da je u tom govoru i dio u kojem je analizirao uzroke krize i predložio jedino moguće rješenje za relativno brz oporavak – privlačenje stranih izravnih ulaganja, da je argumentirao da je to moguće samo uz radikalne strukturne reforme, te da je “zbog ozbiljnosti situacije u kojoj se zemlja nalazi, pozvao na politički i općedruštveni konsenzus o glavnim ciljevima i načinu njihovog ostvarivanja”.

“Barem među najrelevantnijim društvenim i političkim snagama. Ne bude li on postojao, partikularni interesi i populistički porivi prijete blokadom procesa koji su dugoročno u interesu zemlje. Ne znam što je od toga za koga novo, ali je, siguran sam, i dalje aktualno”, kazao je.

Ponavlja i kako su strukturne reforme ključ, kako je hrvatsko gospodarstvo nekonkurentno ponajprije zbog vrlo nekonkurentnog, nepoticajnog poslovnog okružja.

Nepoticajno poslovno okruženje

“To je problem koji nije nov, niti traži nova rješenja. Problem je u tome da se njime nitko do sada ozbiljno nije htio baviti. Što je djelomično posljedica nesposobnosti, a djelomice otpora interesnih skupina koje ne žele rješavanje nekih od tih problema. No zbog toga ne može patiti cijela zemlja”, ističe guverner.

Kao područja u kojima je naša relativna nekonkurentost vrlo visoka navodi efikasnost tržišta roba, gdje najlošije stojimo po pitanju troškova poljoprivredne politike, pravila o stranim izravnim ulaganjima, razmjera i učinka poreza, tržišne dominacije i antimonopolske politike, zatim efikasnost tržišta rada, zaštita ulagača i pribavljanje građevinskih dozvola.

“To su samo neki od problema poslovne klime u Hrvatskoj. Svaki od njih, kao i mnoge druge treba ocijeniti na stručan način, analizom utjecaja na poslovnu i investicijsku klimu, određivanjem mogućnosti otklanjanja problema te sukladno tome odrediti akcijski plan s prioritetima, zaduženima i rokovima njihovog rješavanja”, kaže Vujčić i poručuje kako u taj posao treba uključiti tim stručnjaka, sve ministre, kako to mora biti dio sustava, a ne ad hoc inicijativa.

Pravi izazov 2014.

Vujčić je ponovio i kako HNB za 2013. prognozira blagi rast od 0,3 posto, ali i da, “osobito uz smanjenje kreditnog rejtinga, pretežu negativni rizici”.

Napominje i kako je utjecaj S&P-ovog smanjenja rejtinga Hrvatske u prva dva dana nakon toga prošao vrlo benigno, vrlo malo povećavajući spread, ali i da je teško reći koliko će to potrajati, jer ovisi o mnogim faktorima.

“Smanjenje rejtinga, međutim, treba shvatiti kao ozbiljno upozorenje da je fiskalna konsolidacija prestala i da se strukturne reforme ne provode dovoljno brzo. Idealno bi, u tim uvjetima, bilo pred investitore izaći s rebalansom proračuna i realiziranjem barem još nekih od važnijih strukturnih reformi. Pogotovo stoga što pravi izazov re/financiranja dolazi u 2014.”, smatra Vujčić.

Poticaji bez rezultata

Na upit zašto poticaji realnom sektoru, koje je nekoliko puta pokušavala dati središnja banka, nisu dali rezultata, Vujčić odgovara kako se obično kaže da je “monetarna politika poput užeta – lakše ju je zatezati, nego gurati, što dokazuje i ova kriza”.

Napominje kako je monetarna politika manje učinkovita što je zaduženost veća i što su strukturni problemi veći.

“Najgora je, naravno, kombinacija visoke zaduženosti i visokih strukturnih rigidnosti. Zbog toga i nastojim inzistirati na što bržem i radikalnijem rješavanju strukturnih problema. Bez, toga, uz ovakvu zaduženost, monetarna politika, na žalost, ne može puno pomoći. Mi već godinama u stvari kupujemo vrijeme za reforme koje nikako da se dogode”.

Ulazak u EU

Vezano za pristupanje Hrvatske EU izdvaja tri aspekta ulaska. Najvažniji je da će ulazak Hrvatsku učiniti atraktivnijom za strana izravna ulaganja, pri čemu ponavlja da je bitno poboljšati investicijsku i poslovnu klimu.

Drugi je aspekt mogućnost povlačenja velike količine sredstava iz EU iz poljoprivrednih i kohezijskih/strukturnih fondova, zbog čega bi prioritet trebao biti povećanje apsorbcijskih kapaciteta.

MMF i bez MMF-a

Treći aspekt ulaska u EU je i ulazak u procedure takozvanog sixpacka. “Nakon ulaska ćemo najvjerojatnije odmah potpasti pod takozvanu proceduru pretjeranog deficita (EDP), a možda i proceduru pretjeranih neravnoteža. To bi moglo u znatnoj mjeri ograničiti stupnjeve slobode vođenja ekonomske politike, gotovo sigurno proračunske, a možda i drugih. Ekonomska politika bi se mogla suočiti s nekom verzijom MMF-a i bez MMF-a”, kaže Vujčić.

Na upit o situaciji u bankovnom sustavu, odgovara kako i on, kao i gospodarstvo, osjeća posljedice gospodarske krize, ponajprije kroz rast nenaplaćenih potraživanja, povećanje averzije prema riziku i pad kreditne aktivnosti.

Bankovni sustav je i dalje vrlo stabilan, s najvišom kapitalnom adekvatnošću od 20 posto, i u stanju je izdržati stresove značajnog kvarenja portfelja, rekao je Vujčić i istaknuo kako je značajnija promjena aktivnost bankovnog sektora u znatnoj mjeri ovisna o kretanjima i perspektivama gospodarstva.

“Odljev novca”

Na upit o “odljevu novca” iz Hrvatske, odgovara kako je razduživanje (deleveraging) banaka trend prisutan ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji i globalno. To razduživanje će prestati kada se ponovo snažnije pokrene kreditna aktivnost, a preduvjet za njeno pokretanje je obnova gospodarske aktivnosti, rekao je dodajući kako je jedan od preduvjeta i voljnost banaka da preuzmu rizik i krenu s kreditiranjem.

Na upit može li fenomen odljeva novca dosegnuti takve razmjere da HNB reagira, guverner kaže kako bi se to dogodilo kada bi ocijenili da on ugrožava stabilnost sustava, ali i da smo daleko od takve situacije.