Nakon što je Jutarnji list objavio dijelove pisma koje je guverner Vujčić poslao ministru financija Lalovcu, a u kojem se navodi kako bi konverzija kredita u švicarcima u eure mogla nepovoljno utjecati na financijsku stabilnost zemlje, srušiti tečaj kune, srušiti rejting zemlje, dokinuti kreditiranje, izazvati rast kamata…, priopćenjem se danas oglasio i Boris Vujčić, ublaživši takve crne prognoze, odnosno demantiravši praktički dijelom i samog sebe. U današnjem priopćenju naime kaže da je kapitalna adekvatnost bankovnog sustava vrlo visoka, a takva će, kaže, »ostati i ako se predložene mjere provedu, što jamči stabilnost bankovnog sustava i bez potreba za dokapitalizacijom uslijed gubitka koji bi mogla izazvati primjena modela i obuhvata konverzije iz aktualnog Prijedloga Zakona…«

»Nastavno na upite vezane uz mišljenje Hrvatske narodne banke o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, čiji su dijelovi preneseni u medijima, držimo potrebnim istaknuti sljedeće:

 Hrvatska narodna banka je slijedom zahtjeva Ministarstva financija izradila analizu mogućih ekonomskih učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i tu je analizu u obliku mišljenja o navedenom nacrtu prijedloga zakona dostavila ministarstvu.

 Kada je riječ o mogućim učincima koji se odnose na područje djelovanja HNB-a, a to su stabilnost tečaja i bankovnog sustava, u mjeri u kojoj bi se prepoznati rizici mogli materijalizirati, Hrvatska narodna banka ima i odlučnosti i instrumente da u tom slučaju održi stabilnost tečaja i bankovnog sustava.

 Kapitalna adekvatnost bankovnog sustava je, kao što smo naveli u našem priopćenju od 25. kolovoza, vrlo visoka, a takva će ostati i ako se predložene mjere provedu, što jamči stabilnost bankovnog sustava i bez potreba za dokapitalizacijom uslijed gubitka koji bi mogla izazvati primjena modela i obuhvata konverzije iz aktualnog Prijedloga Zakona, a koji je, uz ograničenja u dostupnosti podataka, moguće procijeniti na otprilike 8 milijardi kuna.

 Procijenjena stopa adekvatnosti kapitala bi se, naime, i nakon tog gubitka krajem 2015. godine zadržala na visokih 19,8 posto (što je za 3,7 postotnih poena niže nego što bi bila bez gubitka uslijed konverzije).

 Što se tečajne stabilnosti tiče, HNB ima odlučnost, instrumente i kredibilitet da ju održi, kao što je to činio i dosad«, poručuju iz središnje banke”, navodi se u priopćenju.