Vremenske nepogode

‘Vrućih dana je bilo i prije, ali nikad ovoliko često’. Ugledni stručnjak o olujama, klimatskim promjenama i vremenskoj prognozi

Ante Peričić

Foto Sanjin Strukić PIXSELL / iStock

Foto Sanjin Strukić PIXSELL / iStock

Prognoza nastanka i putanje olujnih oblaka jedan je od najtežih zadataka meteorologije, kaže Ivanom Güttlerom



Vremenske nepogode koje su našu zemlju pogodile u posljednje vrijeme ne bismo trebali shvaćati olako, pogotovo s obzirom na to da su sa sobom odnijele ljudske žrtve. Sve što nam se događa, uz pomoć senzacionalističkih medijskih napisa, među ljudima sije strah i nepovjerenje te smo, nažalost, zaboravili onu poznatu koju je izrekla nobelovka i znanstvenica Marie Curie kako se »ničega u životu ne trebamo bojati, samo trebamo razumjeti«.


S tim smo stavom razgovarali s klimatologom dr. sc. Ivanom Güttlerom, zamjenikom glavne ravnateljice DHMZ-a koji trenutno sudjeluje na Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama u Keniji.


Güttler nam je, zahvaljujući svojem dugogodišnjem iskustvu u proučavanju klime, pružio uvid u trenutne trendove i izazove s kojima se suočavamo, ali i moguće scenarije za budućnost.




Ono što nas najviše zanima jest – kako i zašto dolazi do neobičnih vremenskih uvjeta koji posljednjih tjedana vladaju u Hrvatskoj?


– Grmljavinske oluje se često pojavljuju na kopnu u toplom dijelu godine, dok ih nad toplim morima ima više u hladnom dijelu godine. Istina je da zadnjih tjedana svjedočimo većem broju grmljavinskih oluja različitih prostornih dimenzija koje su poharale sjevernu Italiju, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku te ostale susjedne zemlje.


Ove oluje posljedica su izraženog toplinskog vala koji je zahvatio cijelo Sredozemlje. Oluje tipično nastaju nad zagrijanom podlogom u vlažnoj zračnoj masi i uvjetima nestabilnog zraka. Dolazi do naglog bujanja u visini kumulusnih oblaka, a kapljice i kristali u njemu miješaju se i prelaze u zrnca leda, ali još ne mogu pasti do tla.


U zrelom stupnju ovi oblačni divovi, tzv. kumulonimbusi, na svom gornjem dijelu postaju slični nakovnju vlaknastog izgleda i pojavljuje se pljusak oborine, koja može biti i tuča, te snažan vjetar i grmljavina. Većina se grmljavinskih oluja sastoji od više ćelija koje određenim redom rastu, gibaju se i iščezavaju. Tada nevrijeme traje dulje i prođe preko velikog područja što se i dogodilo ovih dana, posebno 19. srpnja.


Istovremeno, isti toplinski val uzrokuje i probleme sa sušom i požarima otvorenog tipa u ostatku Sredozemlja. U ovim je olujama, prema metodologiji Europskog laboratorija za opasne oluje, dva puta srušen dosadašnji europski rekord u dimenziji zrna tuče – prvi put 19. srpnja 16 cm, a drugi put 24. srpnja 19 cm. Sjever Italije, nažalost, postaje jedno od rijetkih područja u kojima promjene u porastu pojave tuče izlaze iz uobičajene prirodne promjenjivosti iz godine u godinu i postaju izražen trend.


I dalje ćemo imati prirodnu promjenjivost i sljedeća godina možda bude mirnija u ovom smislu, no s gustim i višegodišnjim mjerenjima možemo pratiti promjene na dugim klimatskim vremenskim skalama. Osnovni zadatak je izbjeći ljudska stradanja, a to svatko od nas može najbolje postići redovitim praćenjem vremenskih upozorenja i prognoza te stanja atmosfere nad našim područjem.


Tijekom ovih dana porasla je svijest javnosti kako na stranici meteo.hr mogu naći pouzdane informacije o upozorenjima na opasne vremenske prilike te pratiti kretanja oluja u realnom vremenu koristeći radarsku mrežu DHMZ-a.


Ivan Güttler / Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL


Klimatske promjene


Što je, ustvari, protugradna obrana i je li nam potrebna?


– Tuča je, uz snažan vjetar, velike količine oborine i grmljavinu, jedna od mogućih meteoroloških pojava koje su rezultat procesa u olujnim oblacima. Protugradna obrana je, u smislu zasijavanja olujnih oblaka srebrovim jodidom, koncept koji nije potvrđen znanstvenim istraživanjima. Iako se ovakve aktivnosti provode u različitim oblicima u Europi, DHMZ je jedina nacionalna hidrometeorološka služba u EU-u koja ima ovu obvezu. Do daljnjeg ćemo provoditi sve naše zakonske obveze i kontinuirano komunicirati ograničenosti ove metode te sve sigurnosne i okolišne rizike koji mogu nastati. Na današnjem stupnju znanosti, meteorolozi mogu prognozirati i upozoravati na nastanak i kretanje olujnih sustava. Siguran sam da ćemo sporo, ali sigurno dizati točnost ovakvih prognoza. Naglašavam »sporo« jer je prognoza nastanka i putanje olujnih oblaka jedan od najtežih zadataka meteorologije, kao znanosti i operativne aktivnosti.


Kada se pogledaju novinski napisi od prije nekoliko desetljeća, vidljivo je da su i tada temperature prelazile, primjerice, 40 stupnjeva Celzijusa. U čemu je, zapravo, razlika, kako klimatske promjene utječu na vrijeme u Hrvatskoj te kakva su predviđanja?


– Slažem se da u mjerenjima zadnjih 150 godina nalazimo pojave toplih i vrućih dana. Kad govorimo o klimatskim promjenama, mislimo na sve veće učestalosti takvih pojava. Osim broja npr. toplih valova, uočava se porast intenziteta i prostornih dimenzija takvih događaja.


Klimatske promjene u dijelu temperaturnih indeksa su vrlo očite. Mjerenja pokazuju povećanje broja toplih razdoblja, ali i smanjenje broja hladnih razdoblja. Znači da ćemo i u budućnosti imati situacije s vrlo niskim temperaturama, no one će pojavljivati sve rjeđe.


Istovremeno, kad govorimo o oborinskim događajima, Hrvatska se nalazi u posebnoj situaciji s još nekoliko zemalja u ovom dijelu Europe, odnosno Sredozemlja. Motrenja i klimatske projekcije za naredna desetljeća govore o porastu godišnjih količina oborine na sjeveru Europe i smanjenju godišnjih količina oborine na jugu Europe.


Hrvatska se nalazi u prijelaznoj zoni te ovisno o sezoni uočavamo porast oborine u hladnom dijelu godine i smanjenje oborine u ljetnim mjesecima. Naglašavam da je ovdje riječ o godišnjim i sezonskim količinama oborine.


Fizika atmosfere je takva da porastom temperature raste količina vodene pare koja je dostupna za nastanak oluja, te se porast ekstremnih količina oborine očekuje na čitavom području Europe i Sredozemlja.


Klimatski trendovi u dijelu pojave intenzivnih oluja trenutno nisu izraženi i to je tema koja će se pažljivo pratiti narednih godina. Osim atmosfere, važno je pratiti i trendove u ostalim sastavnicama klimatskog sustava. Za Hrvatsku to posebno uključuje stanje Jadrana.


Za pretpostaviti je kako Jadransko more znatno utječe na vremenske uvjete u Hrvatskoj. Postoje li specifični meteorološki izazovi povezani s blizinom mora?


– Jadransko more jedan je od izvora vlage i topline za vremenske procese u Hrvatskoj. Promjene u Jadranu vezane za temperaturu, salinitet i razinu mora važna su tema kojom se bave hrvatski, slovenski i talijanski oceanografi.


Iz perspektive DHMZ-a, stanje atmosfere iznad Jadrane te stanje površinskog sloja samog Jadrana nam je vrlo važno u izradi i komunikaciji pomorskih prognoza koje izrađuju kolege u Rijeci i Splitu.


Od prošle godine, kroz projekt METMONIC, upravljamo s pet novih meteorološko-oceanografskih plutača koje imaju potencijala biti ključna sastavnica u prognozi stanja mora i vidljivosti te koje su bitne u pomorskom prometu.


Drugi bitan faktor u prognozi stanja atmosfere i Jadrana je planinski lanac Dinarida koji je ključan razlog zašto imamo svjetski poznati fenomen zvan bura, jako dobro poznat i vašim čitateljima.


Prognostički modeli


Senzacionalistički medijski natpisi po pitanju klime straše ljude te su plodno tlo za razvijanje raznih tzv. teorija zavjete. Mogli smo, proteklih tjedana, često čitati i o »klimatskom oružju«. Jesu li takve informacije relevantne te treba li nas plašiti sve što kroz prolazimo u posljednje vrijeme?


– Među svim svojim kolegama meteorolozima na DHMZ-u i ostalim institucijama vidim veliku želju da jasno komuniciramo prognozu vremena i promjene klime. Postoje situacije kada možemo, osim jasne poruke, poslati vrlo pouzdanu poruku.


Nikako nam nije namjera plašiti građane, međutim imamo odgovornost komunicirati svaku prognozu pojave opasnog vremena. Iako, često postoje fizikalni razlozi zašto ne možemo dati 100 posto precizan opis situacije. Što se tiče umjetnog djelovanja na klimu i vrijeme, postoje istraživanja na tu temu. Jedno od njih vezano za obranu od tuče smo ranije spomenuli.


Ovakva istraživanja se provode sporadično i ne možemo tvrditi da postoje sustavi kojima se može npr. formirati ili pomaknuti oluja. Razina znanosti nije na tom nivou, a i sama količina energije u olujnim sustavima je prevelika da bismo je mogli kontrolirati. Međutim, postoji ljudski utjecaj na klimu i kvalitetu zraka koji je nenamjeran, ali negativan. Svaki put kad koristimo strojeve, uređaje i vozila koji u atmosferu emitiraju čestice i plinove možemo nenamjerno utjecati na kvalitetu zraka i klimatski sustav.


Neke od tih čestica su problem samo lokalno i nekoliko sati nakon što se emitiraju. Međutim, ugljični dioksid može i jedno stoljeće cirkulirati kroz klimatski sustav nakon što je nastao kao rezultat gorenja ugljena, nafte i plina. Želim naglasiti da i stručnjaci, javnost te donositelji odluka imaju obvezu i odgovornost pratiti ovu problematiku, aktivno i konstruktivno sudjelovati u razgovorima i implementaciji rješenja za ublažavanje uzroka klimatskih promjena i rješenja u prilagodbi na klimatske promjene.


U području kvalitete zraka imamo i dalje problema, ali i značajan napredak u kvaliteti zraka u Europi. To je nešto što sigurno moramo nastaviti kako bismo smanjili pritisak na ljudsko zdravlje. Hrvatska dovršava strukturni projekt AIRQ kojim će se poboljšati praćenje kvalitete zraka u Hrvatskoj.


Goran Kovacic/PIXSELL

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL


Građani se, također, nerijetko žale na netočnost vremenske prognoze… jedno se najavi, drugo se dogodi i tako u krug. U kolikoj se mjeri tehnologija u meteorologiji promijenila u posljednjih deset godina i kako je to utjecalo na točnost vremenskih prognoza?


– Ovdje je dobro razlikovati vremensku prognozu ovisno o tipu vremenske pojave. Vremenski fenomeni kao ciklona i anticiklona, topli i hladni valovi, ali i uragani mogu se kvalitetno prognozirati i tjedan dana unaprijed. Hladni i topli dio godine i godinama unaprijed – to su godišnja doba.


Na drugoj strani su događaji, kao olujni oblaci, koji su puno manjih prostornih dimenzija i gdje mala pogreška, koja postoji i nju zasad ne znamo izbjeći, može uzrokovati veliku razliku u prognozi putanje neke oluje ili vremenu kada će se, tijekom dana, pojaviti iznad naših područja. Sličnu situaciju imamo i u području sezonskih prognoza.


Zbog jakog utjecaja oceana i fizikalnih procesa koji dominiraju u tropskom području, moguće je imati vrlo solidne sezonske prognoze i do nekoliko mjeseci unaprijed. S druge strane, u našim geografskim širinama dominiraju atmosferske nestabilnosti koje onemogućavaju sezonsku prognozu u smislu prognoze točnog slijeda ciklona i anticiklona.


Zasad možemo dati samo statističku procjenu koliko će koja sezona i mjesec biti u prosjeku topliji – hladniji ili kišniji – suši od prosjeka. Postoje određeni pomaci u tom dijelu meteorologije, no nisu dovoljno brzi da bismo bili zadovoljni.


Konačno, postoji klimatska skala i klimatske projekcije kojima želimo odgovoriti na pitanja kao što je koliko se u prosjeku može promijeniti temperatura ako promijenimo sastav atmosfere u smislu čestica i plinova koji su rezultat ljudskih aktivnosti i prirodnih procesa. Ovdje uočavamo dobru kvalitetu takvih klimatskih modela. Trendove koji su se projicirali prije 30 godina danas možemo potvrditi stvarnim mjerenjima.


Fizikalni procesi


Koje su najčešće pogreške koje ljudi čine pri tumačenju vremenskih prognoza i kako ih možemo izbjeći?


– Danas su prognostički modeli i prognoze daleko pouzdanije i točnije što je rezultiralo i promjenom ljudske percepcije. Naime, nekad se od prognoze manje očekivalo, cijenila se svaka informacija, ali danas upravo zbog povećanja njihove preciznosti i dostupnosti ljudi očekuju savršeno točnu prognozu. Neovisno koliko su danas prognostički programi, odnosno modeli sofisticirani i neovisno o bogatom iskustvu prognostičara, u konačnici priroda odnosno atmosfera puna je za nas neistraženih područja. Uz to živimo u vrijeme klimatskih promjena.


Velik je komunikacijski izazov komunicirati vremensku prognozu i na najbolji mogući način, što jednostavnijim jezikom, opisati pojave koje imaju određenu vjerojatnost ostvarivanja. I tu možemo upasti u rizik da građani izvuku određene stvari iz konteksta.


Npr. ako prognoza najavljuje za neki grad 60 posto vjerojatnost kiše, građani čuju samo – kiša. Ako kiša ne padne, s tim da je možda pala u drugom dijelu grada, reći će kako smo pogriješili u prognoziranju.


Građani, prilikom korištenja naših produkata, često gledaju samo sliku i zanemaruju tekst ispod njega koji je ključan za potpunost informacije.


Radi se o fizikalnim procesima koji su složeni, neki čak djelomice i nepoznati, te koji imaju veliku promjenjivost na prostornoj i vremenskoj skali. Zasad se, primjerice, još ne može odrediti točno vrijeme i lokacija jakog grmljavinskog nevremena, ali se može procijeniti njegova vjerojatnost na nekom području i u nekom vremenskom intervalu.


Treba poraditi na komunikacijskim izazovima kako bismo što efikasnije objasnili buduća stanja atmosfere, a treba raditi i na dodatnoj edukaciji građana kako bi naše podatke i informacije što bolje mogli tumačiti prilikom planiranja svojih svakodnevnih aktivnost, ali i prilikom donošenja odluka kojima će zaštitili sebe i svoju imovinu od vremenskih ekstrema.


Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza


Kakav je utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta – ako su naši uvjeti uopće ekstremni, na različite gospodarske sektore poput poljoprivrede, ali i turizma?


– Utjecaj vremenskih i klimatskih ekstrema je raznolik. Hrvatski sabor je 2020. donio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. U tom dokumentu su prepoznata glavna područja u Hrvatskoj u kojima klimatske promjene uzrokuju rizike na koje se moramo pripremiti. Sektori koji su najviše izloženi utjecaju klimatskih promjena su vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura, bioraznolikost, energetika, turizam, zdravlje, prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima od katastrofa. Svaki sektor ima svoje specifičnosti i potrebe.


Jedan od zadataka DHMZ-a je pripremati podloge u kojima izrađujemo vjerojatnost pojave vremenskih i klimatskih pojava koje utječu na npr. proizvodnju hrane te procjene kako će se ove pojave mijenjati narednih nekoliko desetljeća. Pozitivno je da, iako je Hrvatska relativno mala država, imamo stručnjake i znanja u svim ovim područjima te kvalitetnu suradnju sa sličnim stručnjacima i institucija u Europi. Aktivnosti se moraju pojačati na području koordinacije između sektora, daljnji razvoj rješenja i brža implementacija tih istih rješenja.


Npr., iz pozicije DHMZ-a, sustavi za rana upozorenja na opasne vremenske prilike su rezultat integriranja svih motriteljskih i prognostičkih sustava kojima upravljamo i čije rezultate preuzimamo iz europskih i globalnih sustava.


U tom dijelu će se nastaviti podizati kvaliteta i gustoća mjerenja, brzina i rezolucija modela za prognozu vremena i projekcije klime te nastaviti suradnja na području što brže razmjene podataka. Rezultat ovog razvoja tijekom povijesti uvijek je bio povećanje sigurnosti ljudskog života i zdravlja te smanjenje šteta u gospodarstvu, imovini i prirodnom okolišu. Važno je ovakav razvoj nastaviti jer su potrebe građana i pravnih osoba rastuće.


Fenomen El Niño


U kakvoj su korelaciji lokalne vremenske prilike s globalnim? Postoje li neki zanimljivi trendovi?


– Lokalne vremenske prilike slijede globalne. Jedan od zanimljivih fenomena – El Niño, utječe na vremenske i klimatske obrasce u mnogim regijama svijeta. El Niño je prirodna klimatska pojava povezana sa zagrijavanjem površinske temperature Tihog oceana, njegovog središnjeg i istočnog tropskog dijela. U prosjeku se javlja svake dvije do sedam godina, a epizode obično traju od devet do dvanaest mjeseci.


Ti su događaji obično povezani s povećanim oborinama u južnim dijelovima Južne Amerike te na južnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, Rogu Afrike i središnjoj Aziji.


Međutim, El Niño također može uzrokovati ozbiljne suše u Australiji, Indoneziji i dijelovima južne Azije. U narednim mjesecima vidjet ćemo koje će biti posljedice aktualnog El Niña koji se razvija, ali i u kojem će smislu djelovati na vrijeme u Europi.


Možemo li se bolje pripremiti za izvanredne vremenske uvjete?


– Najbolja priprema je biti informiran, a to znači praćenje vremenskih prognoza i upozorenja, ne samo u medijima, nego i na DHMZ-ovim mrežnim stranicama i službenom Twitter profilu. Razne meteo aplikacije koje su danas ugrađene u mobitele mogu biti korisne. Međutim, treba imati u vidu odakle uzimaju informacije i da su takve prognoze donekle pojednostavljene, stvaraju dojam fine prognoze za neku mikrolokaciju, ali se zapravo radi o prostornoj interpolaciji rezultata. Stoga je moguće da takve prognoze budu značajno različite. Iz tog razloga najbolje je pratiti prognoze DHMZ-a jer su one pouzdane, detaljne, lokalizirane za različite regije i gradove, mogu biti kratkoročne i dugoročne te su često popraćene raznim grafičkim prikazima i animacijama koje olakšavaju razumijevanje vremenskih podataka i trendova. Ono što je najvažnije, temelj kvalitete prognoza DHMZ-a su naši prognostičari koji, osim što uspoređuju nekoliko desetaka prognostički modela, aktualna mjerenja prizemna i visinska, u prognoze ugrađuju svoje znanje, iskustvo i korekciju.


Drago mi je da ste spomenuli mobilne aplikacije koje najčešće koristimo kako bismo se informirali. Koliko su spomenute pouzdane te postoji li aplikacija koju biste preporučili čitateljima?


– Postoji raznolikost u kvaliteti danas dostupnih aplikacija. Neke od njih su samo vizualizacija direktnog izračuna modela za prognozu vremena. Neke od njih dostavljaju integriranu prognozu koju su formulirali prognostičari. Od nekoliko aplikacija koje i sam koristim, preporučio bih HRT Meteo, mobilnu aplikaciju koju je HRT razvio u suradnji s HAK-om i DHMZ-om. Osim prognoze i upozorenja, kroz ovu aplikaciju građani mogu doći na brzi način do najsvježijih snimki meteoroloških radara o kojima skrbi DHMZ.


Što možemo, po pitanju vremena, očekivati narednih mjesec dana?


– Sezonska prognoza DHMZ-a za ljeto 2023. prognozirala je iznadprosječno toplo vrijeme. Već smo imali tri toplinska vala, te postoji vjerojatnost da ćemo ih imati još tijekom ljeta. Zato je važno pratiti na stranicama DHMZ-a vremenske prognoze za kraće razdoblje koje će, ako bude potrebno, sadržavati i upozorenja na vrućinu. Iako je prognozirano vrijeme toplije od prosjeka, svakako su mogući i prodori hladnog zraka (npr. prolaska hladne fronte), točnije kraća razdoblja s temperaturom oko ili čak nižom od uobičajene za ljetne mjesece. Sezonska prognoza je ukazivala na nestabilan lipanj i srpanj, dok nam kolovoz donosi toplo vrijeme i nastavak ljeta te manje mogućnosti nestabilnog vremena. U kolovozu postoji vjerojatnost za manjak oborine, ali to opet ne isključuje mogućnost lokalnih pljuskova.


Snimio Mateo LEVAK

Mateo LEVAK


Proces stvaranja vremenske prognoze


Možete li opisati proces stvaranja vremenske prognoze – od prikupljanja do objave?


– Za stvaranje vremenske prognoze potrebno je nekoliko elemenata. Prvi element čine motriteljski sustavi odnosno meteorološke postaje na površini Zemlje, meteorološko-oceanografske plutače, radarski i satelitski sustavi, radiosondaže i mjerenja zrakoplova i ostali. Drugi element su telekomunikacijski sustavi za prikupljanje i objedinjavanje motrenja. Treći element čine računalni sustavi koji na temelju prikupljenih motrenja i fizikalnih zakona, kojima opisujemo atmosferu, stvaraju globalnu sliku stanja vremena te provode prognozu za nekoliko dana ili tjedana unaprijed. Četvrti element su računalni sustavi s kojima se prognoza vremena dodatno prostorno poboljšava. Može uključivati dodatna motrenja koja su specifična za neku državu i područje. U petom koraku prognostičari razmatraju sve dostupne prognoze iz različitih globalnih, europskih i nacionalnih centara te pripremaju produkte (prognoze i upozorenja) za javnost i ostale korisnike. U šestom koraku provodi se dostavljanje općih i specifičnih prognoza putem uobičajenih komunikacijskih kanala. Čitav proces se provodi kontinuirano, 365 dana u godini, nekoliko puta tijekom dana.


Jačanje efekta staklenika


Jesu li sezonske anomalije, poput neuobičajeno toplih zima ili hladnih ljeta, postale češće u Hrvatskoj? Ako da, što bi mogao biti uzrok?


– Uzrok klimatskih promjena zadnjih 150 godina, a posebno zadnjih 50 godina, je promjena u kemijskom sastavu atmosfere. Plinovi kao što su ugljični dioksid i metan postoje i inače u prirodi. Međutim, zbog produkta gorenja fosilnih goriva i korištenja zemljišta, umjetno podižemo koncentracije ovih plinova na razine koje nisu postojale stotinama tisuća godina. Posljedica porasta koncentracije stakleničkih plinova je jačanje efekta staklenika. Riječ je o procesu kojim se površina planeta zagrijava na temperature puno više nego kada bismo imali samo dolazno zračenje sa Sunca. Nažalost, više stakleničkih plinova znači dodatno jačanje efekta staklenika i porast temperature planeta. Ovaj proces je spor, ali sveobuhvatan i uspijeva podići srednju temperaturu Zemlje otprilike trećinu stupnja svakih deset godina. Osim poraste srednje temperature, raste i broj toplih sezona. Hladne sezone se i dalje mogu pojavljivati, no sve rjeđe. Za najsvježiji pregled opaženih i očekivanih promjena u Hrvatskoj upućujem vaše čitatelje na doprinos DHMZ-a Osmom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime koji mogu pronaći na mrežnoj stranici DHMZ-a, meteo.hr.


Važne su nam povratne poruke


Koristite li povratne informacije od javnosti kako biste poboljšali vremenske prognoze?


– Građani se kontinuirano javljaju telefonskim putem, elektroničkom poštom i komentarima na službenom Twitter profilu DHMZ-a. Komentari su vrlo raznoliki, od negativnih do vrlo pozitivnih. Uvijek smo zahvalni na povratnim informacijama koje nam pomažu razraditi grafičke i tekstualne produkte koje kontinuirano objavljujemo na meteo.hr i kroz ostale kanale. Osim javnosti, važne su nam povratne informacije i od pravnih osoba kojima dostavljamo naše produkte.