Foto D. Jelinek
Osnovat će se i radna skupina koja bi trebala analizirati 26 socijalnih naknada i poreznih olakšica. Najavljeno je i povjerenstvo za praćenje provedbe Zakona o stečaju potrošača, iako zakon još nije usvojen
ZAGREB » U Nacionalnom programu reformi koje bi trebale stvoriti učinkovitiju državu i mijenjati način na koji se troši javni novac, a Vlada ga je usvojila jučer, najavljuje osnivanje najmanje desetak povjerenstva ili radnih skupina zaduženih za to da tek isplaniraju kako će izgledati reforma u pojedinom području.
Tako će se osnovati međuresorno povjerenstvo za smanjenje parafiskalnih nameta, iako je Vlada najavila da će te troškove građanima i tvrtkama smanjiti za 330 milijuna godišnje, odnosno za oko pet posto. Osnovat će se i radna skupina koja bi trebala analizirati 26 socijalnih naknada i poreznih olakšica, a cilj je da se mjere socijalne politike usmjere na građane kojima je najnužnija i najhitnija pomoć. Iako još nije ni usvojen zakon o stečaju potrošača, Vlada najavljuje da će osnovati povjerenstvo koje će pratiti njegovu provedbu. Dobit će Hrvatska i povjerenstvo koje će odlučiti kako i kojim zakonskim izmjenama smanjivati broj agencija i njihove troškove, ali i još jedno koje će odlučiti kako smanjiti broj područnih službi državnih tijela.
Na opasnom stupnju
Tako se u Nacionalnom programu reformi koji Vlada izrađuje kao odgovor na zaključak Europske komisije da su makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj na opasnom stupnju, umjesto odgovora na to kako će se mijenjati problemi o kojima se javno govori dva desetljeća, tek ističu problemi i najavljuje osnivanje povjerenstava i radnih skupina. I sve to dok istječe zadnja četvrtina mandata sadašnje Vlade.
U sklopu Europskog semestra Komisija prati nacionalne fiskalne i strukturne politike država članica, a one do kraja travnja svake godine donose nacionalne programe reformi. Potpredsjednik Grčić pohvalio se tako jučer da je Hrvatska osma, prema izračunu Komisije po prvođenju predloženih mjera iako u zemlji Vlada stajalište da se promjene provode presporo. Grčić i sam priznaje da bi bilo dobro da su one brže, ali ističe da nije istina da nisu postignuti nikakvi rezultati. Inače, analize Komisije pokazuju da članice do kraja provedu tek četvrtinu najavljenih mjera.
Najbolji primjer za to je činjenica da Vlada u svom dokumentu najavljuje će se dalje analizirati paket od 26 socijalnih naknada i devet poreznih olakšica. Napominje da se za sedam tih naknada traži provjera dohotka i imovine, za šest samo provjera dohotka, ali ne imovine, dok se za 13 socijalnih naknada ne provjerava ni jedno od toga. Za devet poreznih olakšica nema ni provjere imovine ni dohotka. U Vladi to valjda znaju od prvog dana mandata, ali najavljuju da će do lipnja Radna skupina sačiniti akcijski plan konsolidacije sustava socijalne zaštite za razdoblje 2015.– 2020. godine.
Slično je i s novom politikom plaća u javnom sektoru. U Hrvatskoj se već cijelo desetljeće najavljuje jedinstveni zakon o plaćama u javnom sektoru, bilo je nekoliko prijedloga, ali sustav nagrađivanja najmarljivijih nikada nije zaživio. Sada je Vlada objavila da će uvesti to nagrađivanje kroz varijabilni dio plaće, a zakon bi trebao biti gotov do listopada ove godine. Na pitanje zašto idu na takav zakon na kraju mandata, ako se već godinama govori o njegovoj nužnosti, potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je da do sada sindikati nisu pristajali na takve promjene. Na dodatni upit zašto misli da bi sada pristali na dogovor s Vladom koja će za nekoliko mjeseci možda biti u oporbi, Grčić je odgovorio da će Vlada izraditi zakon, a da će se onda sindikati morati izjasniti o njemu.
Varga najkonkretniji
Najambiciozniji i najkonkretniji plan po pitanju rješavanja neravnoteža u svom resoru istaknuo je ministar zdravlja Siniša Varga. Tako se predviđa da će bez dodatnih sredstava zdravstvo u sljedeće dvije godine riješiti sve zaostale dugove. U sljedećoj godini trebali bi tako platiti oko 1,2 milijarde kuna starog duga, u 2017. godini više od 900 milijuna kuna, nakon čega se očekuje da će uredno otplaćivati svoje obveze.
Jedna od konkretnijih stvari navedenih u Vladinom Programu reformi je podatak da se u 2014. godini krenulo u privatizaciju tri strateške tvrtke Imunološkog zavoda, Luke Vukovar i Končar Elektroindustrije. Za »Končar« je odluka o prodaji 20 posto dionica donesena lani u srpnju, a novac je trebao poslužiti za dokapitalizaciju Petrokemije. Za vrijeme svog posjeta »Končaru« u prosincu prošle godine premijer Zoran Milanović je na pitanje o prodaji državnog udjela u toj tvrtki rekao da treba »pustiti glasine, a da će Vlada znati čuvati državne interese u »Končaru«.
