Mutni poslovi

Vlada izigrala Pravobraniteljstvo za djecu: Prevarom do otvaranja trgovina u školama

Gabrijela Galić

Pravobraniteljstvu Mile Jelavić dostavljena je prva verzija Zakona, na koju su se očitovali. U njoj nije bilo odredbe o otvaranju dućana u odgojno-obrazovnim ustanovama



ZAGREB Vlada je izigrala Pravobraniteljstvo za djecu od kojeg uopće nije tražila očitovanje na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovini kojim će se otvoriti prostor za trgovinu na malo i u odgojno-obrazovnim ustanovama.


Preciznije, dječjem pravobraniteljstvu dostavljena je prva zakonska verzija na koju su se očitovali i u kojoj sporne odredbe nije bilo. U međuvremenu je dokument, kojeg je Vlada jučer prihvatila i uputila u Sabor, mijenjan.


No, kreatorima zakona nije palo na pamet o novinama informirati Pravobraniteljstvo za djecu, odnosno zatražiti njihovo mišljenje.




– Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini dostavljen nam je na mišljenje potkraj svibnja, no u njemu nije bila sadržana odredba o trgovini na malo u prostorima obrazovno-pedagoških javnih ustanova, te se o tome nismo mogli očitovati. Bojimo se da se takvom odredbom u navedenim ustanovama otvara put i za prodaju proizvoda i usluga koji bi mogli biti štetni za zdravlje, rast i razvoj djece, odgovorila nam je Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu od koje smo zatražili komentar sporne zakonske odredbe koja će otvoriti prostor za iskorištavanje djece.


Različita tumačenja  


Istina, Zakonom o trgovini se propisuje i zabrana trgovine na malo u odgojno-obrazovnim ustanovama, ako je takav način prodaje zabranjen posebnim propisima. Zakon o odgoju i obrazovanju sadrži takvu zabranu, odnosno zabranjuje prodaju ako ona nije u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja.



Pravobraniteljica za djecu ističe kako je za sada procjena je li neka prodaja u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja prepuštena ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova. Oni su odgovorni za zakonitost rada školske ustanove i dužni brinuti da se u školskim ustanovama ne prodaju proizvodi i usluge koji ne služe ciljevima odgoja i obrazovanja te bi trebali spriječiti svaku aktivnost u školi koja prema svojoj svrsi ne odgovara tim ciljevima. To znači da je na njima i odgovornost za zaštitu djece od svakog oblika prodaje koja bi mogla štetno na njih utjecati.    Međutim, pitanje je što se sve u praksi događa. Naime, u pravobraniteljstvu upozoravaju kako im se proteklih godina brojni roditelji žale na učestalo provođenje marketinških aktivnosti i u vrtićima i školama, čime se također potiče potrošački mentalitet djece što nije u njihovu interesu.


– To zapravo znači da bi, radi zaštite prava i interesa djece, propisi iz djelatnosti odgoja i obrazovanja trebali sadržavati jasne zabrane i ograničenja prodaje koja šteti ili može štetiti djeci. Međutim, to zasad nije slučaj, ističe pravobraniteljica za djecu.


Kako objašnjava, odredba Zakona o odgoju i obrazovanju »ostavlja širok prostor za različita tumačenja i izigravanje svrhe ove odredbe«.


Pravobraniteljstvo za djecu smatra kako bi u odgojno-obrazovnim ustanovama trebala biti zabranjena svaka prodaja ako ne služi ciljevima odgoja i obrazovanja ili ako bi mogla prouzročiti tjelesnu, duševnu ili drugu štetu djeci. Stoga bi u zakonskim propisima zabrana prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama »trebala biti jasnija i konkretnija kako bi se osigurala zaštita djece od proizvoda i usluga koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje, rast i razvoj«.


Ništa neočekivano  



– To je glupost nad glupostima! Škola mora biti zaštićena od svake trgovine, ona je odgojno-obrazovna institucija i nema veze s trgovinom. To je nešto što je protuprirodno, kazala nam je Ljilja Vokić, ravnateljica VII. gimnazije pomalo šokirana izmjenama zakona kojima se otvara prostor za trgovinu u školama.


Prema njenom mišljenju, u školama bi se jedino moglo dozvoliti otvaranje zdravljaka kako bi djeca imala gdje kupiti hranu ili sok. No, i tu je Ljilja Vokić vrlo oprezna, pa nam je nekoliko puta ponovila da bi takav objekt eventulano mogao otvoriti i to uz vrlo stroge kriterije.


Za Sindikat Preporod zakonske izmjene nisu neočekivane jer se, kako veli Željko Stipić predsjednik tog sindikata »sve u ovoj državi radi – po lojtrici gor’, po lojtrici dol’«.


Djeca su sjajni konzumenti kojima se može sve i svašta prodati, veli Stipić navodeći kako takva zakonska mogućnost predstavlja vraćanje godinama unatrag.