ZAGREB Vlada je definitivno odlučila poslušati sve zahtjeve Europske komisije vezane uz mirovinski sustav u Hrvatskoj pa će ubrzati postupak izjednačavanja dobi za umirovljenje žena s muškarcima na 65 godina života, ubrzati podizanje starosne granice za umirovljenje na 67 godina života te još snažnije kažnjavati prijevremeno umirovljenje. Krajem godine tako se može očekivati »navala« na mirovinski sustav, što će dodatno opteretiti proračun. Naime, svaka najava promjena u mirovinskom sustavu za sobom povlači pojačani priljev novih umirovljenika jer oni koji imaju uvjete da prema postojećim propisima aktiviraju mirovinu, neće čekati iduću godinu i promjenu propisa.

Podizanje dobi

Još od početka rada nove Vlade bilo je jasno da će ona pokrenuti tražene promjene u mirovinskom sustavu, promjene kojima se SDP-ova kolicijska Vlada suprotstavljala te briselskoj administraciji argumentirala specifičnosti domaćeg sustava. Žene, naime, do 2030. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima. Tek u toj godini dosežu zakonski okvir od 65 godina života, a onda bi se od 2031. do 2038. godine postupno podizao prag za umirovljenje i žena i muškaraca do 67 godina života. No, aktualna administracija poslušat će Komisiju sudeći prema prijedlogu reformskih mjera u okviru nacionalnog programa reformi koji Vlada treba poslati Komisiji idući tjedan.

Izjednačavanje dobi žena i muškaraca za odlazak u mirovinu tako bi trebalo biti dovršeno 2023. godine, ako bi se izmjene u mirovinskom sustavu počele primjenjivati od iduće godine. To znači da bi se ženama dob za odlazak u mirovinu svake godine povećavala za šest, umjesto sadašnja tri mjeseca. Od 2024. godine, pak, krenulo bi se u postupno podizanje dobi umirovljenja i žena i muškaraca na 67 godina, tako da bi svake godine granica podizala za šest mjeseci. U konačnici svi bi u punu starosnu mirovinu sa 67 godina života odlazili od 2028. godine, dakle deset godina ranije no što je sada zakonski regulirano. To znači da će svi koji su rođeni 1961. godine ili kasnije u starosnu mirovinu ići sa 67 godina života.

Kao što se i najavljivalo, u prijevremenu mirovinu neće se ići pet godina prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, već se ta granica smanjuje na tri godine. Tako će muškarci umjesto sa 60 godina, u prijevremenu mirovinu moći ići sa 62 godine života. Pritom će mu mirovina trajno biti smanjena 10,8 posto. Naime, prema ideji Vlade postotak trajnog umanjenje mirovine bit će 0,3 posto po svakom mjesecu ranijeg umirovljenja.

Osuđeni na siromaštvo

– To je nekritično prihvaćanje svega što dolazi iz Europe. To je Vlada poslodavaca i krupnog kapitala kojoj je cilj što više smanjiti socijalna davanja i povećati profit. Ovo je samo nastavak demontiranja socijalne države – veli Mirando Mrsić, saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar rada i mirovinskog sustava. Ističe kako je sadašnja administracija trebala ustrajati na stavu koji je bivša Vlada imala i argumentirala Komisiji.

– Prijevremeno umirovljenje ne donosi nikakvu korist sustavu jer se u Hrvatskoj u prijevremenu mirovinu ne odlazi zbog osobnog stava, nego gubitka radnog mjesta – ističe Mrsić, podsjećajući da je i Komisija prihvatila argument koji pokazuje da radnik koji bez posla ostane s 50 godina života, teško nalazi novi posao. Tako će ti ljudi završavati na burzi rada, biti osuđeni na siromaštvo i socijalnu pomoć države.

Jedna od reformskih mjera koje je Vlada bez prevelikih objašnjenja prezentirala socijalnim partnerima, je i rezanje zanimanja s beneficiranim radnim stažom za 50 posto, »sa stotinjak na pedeset«. Što se tiče zdravstvenog sustava, u planu reformi je sve ono što je ministar zdravlja već predstavio, od poskupljenja dopunskog osiguranja, preko reforme hitne službe, racionalizacije sustava.