Foto Manjgura
Odnos mentorice i mentike postaje glavna nit epizode, kao konkretan primjer kako mentoriranje može biti podrška u teškim okolnostima, ali i katalizator za jasnije vođenje
povezane vijesti
U ovotjednoj emisiji Špice s Macanom tema nije još jedan poslovni buzzword, već mentoriranje kao stvaran alat osobnog i profesionalnog rasta, pogotovo u trenutku kad se ta riječ u javnosti počela koristiti i sumnjičavo, pa je neki čak vežu uz manipulaciju.
Voditelj Krešimir Macan zato odmah postavlja okvir; što mentoriranje zapravo jest danas, kako se promijenilo u odnosu na stari model šegrt–majstor, i gdje su mu granice u odnosu na coaching i terapiju.
Odnos mentorice i mentike
U studiju su Snježana Bahtijari, savjetnica za strateško komuniciranje i održivost te autorica knjige “Mentorica”, te Tamara Babun-Zovko, nagrađivana producentica i vlasnica producentske kuće Wolfgang & Dolly.
Njihov odnos mentorice i mentike postaje glavna nit epizode, kao konkretan primjer kako mentoriranje može biti podrška u teškim okolnostima, poput lockdowna, ali i katalizator za jasnije vođenje, veće samopouzdanje i pametnije odluke.
Macan emisiju započinje obraćajući se Babun-Zovko, prepoznatljivom referencom na emisiju njezine producentske kuće: ‘Svi znaju za Dulum zemlje‘.
Kad je pita što znači “dulum”, Babun-Zovko objašnjava da je riječ o staroj mjeri, odnosno koliko se zemlje može obraditi bez mehanizacije u jedan dan te da je naziv izabran baš zato što je brzo postao sinonim za seriju, bez zabune s modernim mjerama.
Jednostavna ljudska potreba
To su ljudi koji su odabrali da žive na zemlji, od zemlje, koliko god je to moguće u realnim uvjetima, bez romantiziranja stvarnosti. I mi se kao ekipa trudimo biti što održiviji, kazala je Babun-Zovko, podsjećajući da su dobili i prvi green film certifikat u Hrvatskoj.
Objašnjava da publiku ne privlači suhoparna edukacija, već inspiracija. Serija je snimljena tako da bude vizualno privlačna, lijepa i ugodna za gledanje, ali, naglašava, u središtu su ljudi. Čak i kada su najumorniji i suočeni s velikim nevoljama, oni su zadovoljni jer rezultate svog rada gotovo neposredno vide.
Taj odnos s prirodom daje uzemljenje, mir i unutarnji red koji se u gradskom, artificijalnom životu često izgubi. U pozadini svega je jednostavna ljudska potreba; želimo imati dobre odnose i osjećati smisao, a njezini protagonisti imaju smisao, objašnjava Babun-Zovko.
Ostatak pročitajte na Pogled.hr.