U prostorijama Centra za sigurniji Internet u ponedjeljka su predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja “Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj: istraživanje u osnovnim školama”.

Istraživanje su provodili Centar za sigurniji internet (CSI), A1Hrvatska i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1727 učenika viših razreda osnovnih škola iz svih županija RH.

Kako je predstavljajući rezultate istraživanja kazala Lucija Vejmelka, izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ovo je istraživanje kojeg CSI provodi sustavno od 2021. godine, ali prvo provedeno u osnovnim školama.

Zabrinjavajući trendovi

Ističe pri tom kako su rezultati pokazali prilično zabrinjavajuće trendove i kako se ponešto razlikuju od onog što je bilo do sada.

Lucija Vejmelka / Foto Davor Kovačević

– Najviše se razlikuju u tome što je broj počinitelja u razredima veći, sve ranije počinju koristiti internet i uz nasilje u živo uvijek se događa i ta digitalna komponenta.

Rezultati pokazuju da su počinitelji i djeca koja doživljavaju nasilje na internetu i u školi zapravo vrlo, vrlo slični – istaknula je Vejmelka.

Istraživanje pokazuje da djeca najčešće žive potpuno drugačije živote na internetu u odnosu na stvarni svijet i to imajući nekoliko različitih profila.

Učenici s korištenjem društvenih mreža kreću već od nižih razreda osnovne škole unoseći lažne podatke o dobi. Prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je osma godina, a prvi profili na društvenim mrežama otvaraju se već s prosječnih 10 godina.

Svakodnevnica na TikToku, Snapu…

Polovica učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil. Čak 13.2 posto osnovnoškolaca provodi više od sedam sati dnevno na internetu, a svakodnevica učenika vrti se oko TikToka, Snapchata i YouTubea. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako još nije dominantan kao među srednjoškolcima.

– Iako većina koristi privatne postavke, zabrinjavajuće je da čak 23.5 posto učenika ima potpuno javne profile već u osnovnoj školi, čime se izlažu rizicima.

Djevojčice češće biraju privatnost, njih 50.1 posto ima u potpunosti privatne profile, dok je to slučaj kod 29,5 posto dječaka – rekla je Vejmelka.

Lucija Vejmelka / Foto Davor Kovačević

Već od petog razreda osnovne škole djeca primaju ili šalju neprimjerene sadržaje.

– Najalarmantniji podatak je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom ili pritiskom, a svako treće dijete u osmom razredu prima seksualizirane poruke od osobe koju poznaje.

Nažalost, među djecom više nema sigurnog okruženja jer se često ne zna tko je počinitelj, jesu li to najbliži školski kolege ili netko drugi – kazala je Vejmelka.

O nasilju šute, ne žele biti cinkaroši

Djeca sama jako rijetko prijavljuju nasilje, svega 30 posto djece koja proživljavaju nasilje se povjeri prijateljima. O nasilju šute, a upitnik otkriva da su razlozi za šutnju ti što žele biti cinkaroši i nemaju vjere u to da će išta prijavom promijeniti.

U online svijetu svaki treći učenik doživljava nasilna ponašanja barem jednom mjesečno, dok svaki četvrti učenik priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu.

Činjenje nasilja među djecom tako više nije rijetkost, već postaje zabrinjavajuće normalizirano ponašanje.

Zaključak istraživanja prije svega govori kako prevencija mora početi ranije jer djeca već u petom razredu doživljavaju i čine nasilje, a mnoga su izložena i neprimjerenim sadržajima online.

Aura Radočaj / Foto Davor Kovačević

Posebna pažnja mora biti usmjerena na ranjivu skupinu, jer oko petine djece pokazuje izrazitu ranjivost po gotovo svim elementima: osjećaju neprihvaćenosti, nezadovoljstvu školom, manjku sigurnosti i nedostatku podrške vršnjaka ili nastavnika.

Tišina je ozbiljan problem, više od polovice djece nasilje ne bi nikome prijavilo, iako deklarativno navode povjerenje u odrasle. Edukacije moraju biti ciljano razvijene.

Zajedničko djelovanje odraslih i vršnjaka je ključno, a to znači da roditelji, nastavnici i stručne službe, zajedno s djecom i mladima, moraju graditi kulturu povjerenja i digitalne sigurnosti.

Djeca trebaju jasnu poruku da će, ako prijave nasilje, dobiti podršku i zaštitu, a ne osudu.

Uza sve apostrofirali su govornici i emocionalnu empatiju koja je među mladima jako niska. Tu empatiju, rečeno je, trebalo bi učiti od prvog razrede osnovne škole, jer empatija je vještina.

Aura Radočaj izradila priručnik za svoje vršnjake

Aura Radočaj, učenica šestog razreda osnovne škole, u suradnji s Centrom za sigurniji Internet izradila je priručnik kako bi svojim vršnjacima približila opasnosti cyberbullyinga.

Aura Radočaj / Foto Davor Kovačević

Njeni prijatelji, kako reče, često ne znaju kome se obratiti ni kako cyberbullyinga spriječiti. Priručnik ih uči kako.

– Mobiteli i internet su dio našeg svakodnevnog života, mi često znamo da smo previše na mobitelima i roditelji bi trebali s nama razgovarati o tome.

Kada nam daju zabrane, tako nećemo ništa naučiti, trebali bi nas razgovorom osvijestiti koje sve opasnosti postoje na internetu – kazala je Aura.

Sličnog su mišljenja i njene kolegice Lea i Ena koje su s prisutnima podijelile svoja iskustva i razmišljanja kada govorimo rizicima korištenja interneta. Poruka vršnjacima je da budu oprezni i čuvate se lažnih profila. Poruka roditeljima je – razgovarajte s djecom!

Jesu li roditelji postali pasivniji?

Jesu li to i roditelji postali sve pasivniji, kad ovo djeci na internetu govorimo, pitali smo Vejmelku.

Lucija Vejmelka / Foto Davor Kovačević

– Ne bi rekla da smo pasivniji, ali smo pristali na koncept koji nije dobar ni za djecu, ni za roditelje. Normaliziramo puno toga lošeg što se događa.

Nije to stvar samo djece. Pogledajte bilo koji član na internatu, može i o mužnji krava u Slavoniji, i pogledajte komentare koje pišu odrasli ljudi.

To je nešto iz čega naša djeca uče. Normalizirali smo i seksualizirana ponašanja i nasilje, a nitko o tome s djecom ne razgovara – upozorava Vejmelka.