Proljeće 2023. godine mnogima u Hrvatskoj baš neće ostati u odveć ugodnom sjećanju.

“Proljeće je ove godine imalo sva obilježja proljetnog vremena – od hladnoće, mrazova pa i snijega u višem gorju, do promjenjivog vremena s čestom pa i obilnom kišom te jakim vjetrom, ali i kraćim stabilnim situacijama s mnogima ugodnom proljetnom toplinom. Ova posljednja obilježja nisu bila toliko česta”, kaže meteorolog Zoran Vakula, koji je u tekstu za HRT analizirao ovogodišnje proljeće i dao prognozu za ljeto pred nama.

Analiza proljeća

Gledano po mjesecima, navodi, ožujak je u cjelini posvuda u Hrvatskoj bio topliji od prosjeka, iako je tijekom mjeseca bilo i hladnijih razdoblja sa spomenutim snijegom i jutarnjim mrazom na kopnu. Ukupna je mjesečna količina oborine pritom bila uglavnom oko prosječnih vrijednosti u većini krajeva. Uzrok tome bilo je prevladavajuće djelovanje anticiklone, uz dotok i zadržavanje razmjerno toplog i suhog zraka iznad našeg dijela Europe. No, povremeno bi nam, s premještanjem ciklona, pritjecao zrak bogatiji vlagom te je bilo i oborinskih epizoda.

Travanj je obilježilo uglavnom hladnije vrijeme od prosjeka i česta kiša, pa je ukupna mjesečna količina oborine u većini krajeva bila veća od klimatoloških srednjih vrijednosti. U Osijeku je čak prema klimatološkoj ocjeni bilo “ekstremno kišno”. Manjak oborine u odnosu na prosjek zabilježen je samo u južnijim krajevima, od meteoroloških postaja DHMZ-a ponajviše u Komiži, gdje je bilo čak “vrlo sušno”. I jutarnjeg mraza bilo je još ponegdje, a dogodile su se i neke izraženije kišne epizode, na moru i jaka i olujna bura. Posljedica je to čestih prolazaka ciklona i frontalnih sustava, uz dotok vlažnog i ne odviše toplog zraka po visini.

Promjenjivo i povremeno kišno vrijeme iz travnja nastavilo se i u svibnju, čak uz mjestimične nove rekordne svibanjske količine oborine, primjerice u Gračacu. Na žalost, pritom je bilo i poplava. Naime, već se zimi tlo dosta zasitilo vlagom pa je tijekom svibnja došlo do potpunog zasićenja. Voda više nije mogla ulaziti u tlo pa se zadržavala i otjecala po površini povećavajući razine vodenih tokova.

“Sve se to događalo zbog prestanka uobičajenog zonalnog strujanja zapad – istok. Anticiklona se zadržavala nad zapadnom Europom i Atlantskim oceanom, a iznad Hrvatske i šire okolice dominirala je ciklonalna aktivnost uz česti dotok vlažnog zraka s jugozapada i juga. Zanimljivo je primijetiti kako, unatoč prevladavajućem dojmu, statistički gledano svibanj nije bio puno hladniji od prosjeka. Štoviše, ponegdje je bio čak i malo topliji, i to zbog nedostatka noćnog i jutarnjeg ohlađivanja. Stoga je srednja mjesečna najniža temperatura zraka bila osjetno viša od prosjeka. No, na dojam mnogih više djeluje najviša dnevna temperatura, koja je u većem dijelu mjeseca bila niža od srednjaka. Inače, dugoročna prognoza za proljeće najavila je kišno vrijeme, i to posebno u dijelu travnja i svibnja, no što se temperature tiče, može se reći da je podbacila jer je davala povećanu vjerojatnost da svaki od tri proljetna mjeseca bude topliji od prosjeka”, kaže Vakula.

Prognoza za ljeto

Kaže da treba pažljivo interpretirati dugoročne prognoze za ljeto koje su se već pojavile u raznim medijima i na različitim meteorološkim servisima.

“Stručnjaci DHMZ-a svoju su objavili uobičajeno, potkraj svibnja, u kojoj navode za srednju sezonsku temperaturu zraka, između ostaloga da će klimatološko ljeto biti toplije od prosjeka uz veliku, na Jadranu i vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze, te da se ukupna sezonska količina oborine predviđa uglavnom oko klimatološkog srednjaka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze…”, rekao je Vakula, piše HRT.