Pomoćnica državnog tajnika SAD-a o pravima seksualnih manjina

Uzra Zeya: LGBT prava su prioritet američke vanjske politike

Tihomir Ponoš

Važno je da vlade podržavaju načelo univerzalnosti ljudskih prava. Nijedna osoba ne smije biti ni na koji način kažnjavana, ne smije joj se prijetiti, samo zato što nekoga voli i bira kako će sebe samoga izraziti 



Uzra Zeya pomoćnica je američkog državnog tajnika Johna Kerryja. Na čelu je Ureda za demokraciju, ljudska prava i rad. U Zagrebu je gostovala na 17. godišnjoj konferenciji ILGA-Europe, organizacije koja na europskoj razini promiče prava i bori se protiv diskriminacije pripadnika seksualnih manjina. Pitanje prava seksualnih manjina posljednjih je godina na važnosti dobilo i u američkoj vanjskoj politici što je zasigurno posljedica i zalaganja predsjednika Baracka Obame za ta prava, ali i promjena koje su se dogodile u društvu. 


  Protiv diskriminacije


U Hrvatskoj smo usred rasprave o referendumu kojim bi se brak u Ustavu definirao kao životna zajednica muškarca i žene, a očekuje se i početak rasprave o Zakonu o životnom partnerstvu. Kako gledate na ta zbivanja u Hrvatskoj, a s aspekta prava LGBT osoba?   – Prije svega želim reći da sam jako sretna zato što sam u Hrvatskoj zbog ove konferencije, a što reflektira i predanost Sjedinjenih Državama borbi za jednakost LGBT osoba. U Hrvatskoj svakako pozdravljamo značajan napredak koji je postignut kad je riječ o pravima LGBT osoba u posljednjih desetak godina. Što se tiče aktualnih zbivanja koje ste spomenuli, pojasnit ću da mi ne zauzimamo vanjskopolitičku poziciju kad je riječ o pravu na jednakost u braku. Naši napori usredotočeni su prije svega na borbu protiv diskriminirajućih zakona i to posebno u državama koje kriminaliziraju LGBT aktivnosti, odgovaramo na nasilje i ugrožavanje LGBT osoba koje se na žalost zbiva svugdje u svijetu, pa tako i u Sjedinjenim Državama. Tražimo načine kako podržati nevladin sektor, udruge, u njihovu cilju ostvarivanja jednakosti LGBT osoba.    Sastali ste se s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić, drugim dužnosnicima, predstavnicima LGBT udruga. Što ste im kazali?   – Moja poruka je da će administracija predsjednika Obame i State Department biti vrlo predani u nastojanju za postizanjem globalne LGBT jednakosti. Sjedinjene Države s Hrvatskom imaju mnoge dodirne točke kad je riječ o borbi protiv diskriminacije, protiv nasilja, osiguranju univerzalnih prava za sve osobe, uključujući i LGBT osobe. Nije riječ o stvaranju novih prava, nego o osiguranju univerzalnih prava koje imamo. 

  Odluka o pomoći


LGBT prava su na neki način u žarištu vanjske poltike SAD-a. Državni tajnik Kerry spomenuo je u lipnju da SAD ima moralnu obvezu djelovati kad su ugrožena ta prava. Zašto su ta prava danas toliko važna za SAD? Prije nekoliko desetljeća neka druga ljudska prava bila su u žarištu američke vanjske politike.    – Dogodila se evolucija u LGBT pravima u Sjedinjenim Državama, a to je posljedica procesa koji traje desetljećima. U SAD-u se mnogo toga promijenilo, a LGBT prava postala su jedno od uporišta i unutarnje i vanjske politike. Državni tajnik Kerry nastavlja politiku državne tajnice Clinton kad je riječ o ulozi LGBT prava u vanjskoj politici. To je i jedan od razloga zašto sam ovdje, jer jedan od prioriteta u vanjskoj politici su LGBT prava.   Je li moguće interpretirati LGBT politiku, dakle sastavnicu vanjske politke SAD-a, kao svojevrsnu batinu. Prije nekoliko desetljeća američka je administracija tako interpretirala neka druga ljudska prava u svojoj vanjskoj politici i poručivala je onima koji ih se ne pridržavaju, da u tom slučaju ne mogu računati na američku ekonomsku ili diplomatsku pomoć. Dakle, ljudska prava su na neki način batina u rukama američke administracije.   – Ljudska prava su jedan od ključnih aspekata naše vanjske politike. Kad odlučujemo kakvu ćemo pomoć davati i koliku ćemo pomoć davati nekoliko ključnih faktora uzimamo u obzir. To je razlog zašto je Kongres stvorio Ured kojem sam na čelu i zakonski ovlastio State Department da izvještava o ljudskim pravima u svakoj državi svijeta. Ti godišnji izvještaji o stanju ljudskih prava uvelike su fokusirani na prava LGBT osoba, ali ne uzimamo samo njih u obzir. Ona jesu važna, ali nisu jedina, a to izvješće je važno Kongresu jer na temelju i njega određuje visinu i način pomoći. 

  Nasilje neprihvatljivo


Za mnoge ljude priča o LGBT pravima je ideološko bojište u kojem se sukobljavaju zagovornici tradicionalnih vrijednosti i modernih. Dio zagovornika tradicionalnih vrijednosti smatra da će davanjem prava LGBT osobama te vrijednosti biti ne samo ugrožene nego uništene. Koji je vaš argument u takvim, često užarenim raspravama?   – Razumijem osjetljivost takvih tema. Važno je da vlade podržavaju načelo univerzalnosti ljudskih prava. Potpuno podržavam slobodu savjesti, izražavanja, i kad se ne slažem sa sugovornikom. Međutim, nasilje i diskriminacija nisu prihvatljiv odgovor. Nijedna osoba ne smije biti ni na koji način kažnjavana, ne smije joj se prijetiti, samo zato što nekoga voli i bira kako će sebe samoga izraziti.    Razina prava seksualnih manjiina unutar Sjedinjenih Država razlikuje se od države do države. Je li ta činjenica slaba točka dijela vanske politike SAD-a koji se odnosi na LGBT prava?   – Savezni antidiskriminacijski zakon se odnosi na sve savezne države i njime su obuhvaćeni zapošljavanje, stanovanje, govor mržnje. On se odnosi na sve Amerikance. Pitanje istospolnih brakova je, prema našem sistemu, pitanje koje zasebno rješava svaka savezna država. Međutim, kad govorimo o antidiskriminaciji svi Amerikanci imaju ista prava i apsolutno se protivimo diskriminaciji na rodnoj osnovi.