Epidemiolog Branko Kolarić gostovao je u Novom danu televizije N1 gdje se osvrnuo na najavu da bi cijepljenje moglo biti uvjet za dobivanje državnih potpora za očuvanje radnih mjesta, a osvrnuo se i na proces cijepljenja u Hrvatskoj i samu kampanju.

“Cjepivo je jedno od najvažnijih dostignuća, cijepimo se od 50-ih godina prošlog stoljeća. Neki ljudi sumnjaju da im se nešto štetno unosi u organizam, što je neistina i mislim da kampanja cijepljenja kod nas nije dobro provedena. Trebalo se puno intenzivnije raditi na kampanji. Mislim da cijepljenje treba biti dobrovoljno”, kazao je.

Kolarić ističe da bedževi s natpisom “Cijepi se, misli na druge” nisu dovoljni da bi potaknuli ljude na cijepljenje.

“To smo radili kad nismo imali dovoljno cjepiva, ljudi su se htjeli cijepiti, kažemo im cijepi se, a mi nismo imali dovoljno cjepiva. Sada imamo dovoljno cjepiva, a nemamo prave kampanje”, dodao je, navodeći da sada kampanja informiranja usmjerena na one koji oklijevaju ne bi imala previše koristi jer se neki ljudi ne žele cijepiti. Dodaje da tu veliku ulogu mogu odigrati liječnici obiteljske medicine koji mogu informirati građane.

Ističe da je u prostoru bilo previše kontradiktornih informacija te da je bilo nedosljednosti u provođenju mjera od dužnosnika, javnih osoba.

“To sve dovelo je do nepovjerenja i sad se to prelilo na cijepljenje. To je šteta koja je učinjena i sad se moramo izvlačiti iz te štete. Zabrinjavajuće mi je bilo da se zdravstveni djelatnici nisu u prvom krugu htjeli cijepiti, pogotovo medicinske sestre. Sve zdravstvene djelatnike koji se ne žele cijepiti poslao bih na ispit iz epidemiologije jer je cjepivo nešto što znamo i što ima velike kolektivne benefite. Individualna nuspojava jest moguća, ali to je prihvatljivo kada gledamo s etike populacijske razine. Cjepivo je nešto što će završiti ovu epidemiju, ali ne mislim da je prisila način”, kazao je Kolarić, dodajući da treba razgovarati s ljudima i informirati ih.

Poduzetnici navode da je Vlada trebala donijeti odluku da se iste mjere primjenjuju i u javnom sketoru kada je riječ o cijepljenju, a ne da je cijepljenje uvjet za potpore samo u privatnom sektoru.

“I u javnom sketoru trebaju vrijediti iste mjere. Ne mogu se donositi mjere samo za privatni sektor”, rekao je i dodao da je cijepljenje “izlaz i povratak normalnom životu”.

Alemka Markotić, ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević”, je upozorila da lako može doći do naglog porasta zaraženih zbog širenja delta soja, unatoč tome je 40 posto odrasle populacije cijepljeno.

“Ako nam cijepljenost ostane ovako niska, možemo ponovno očekivati izrazito tešku jesen i zimu jer ima dovoljno ljudi koji se mogu zaraziti. Ako želimo zaustaviti ovu pandemiju, onda je cijepljenje način”, istaknuo je Kolarić za N1.

“To nije zastrašivanje nego činjenice jer imamo realno iskustvo”, dodao je.

Osvrnuo se i na situaciju u domovima za starije u kojima je cijepljeno više od 80 posto korisnika.

“Smrtnost u trećem valu je bila 20 puta manja. U drugom valu je umrlo 900 ljudi u domovima, a u trećem 49. Ne treba nam drugi dokaz o učinkovitosti cjepiva”, istaknuo je Kolarić.

Kolarić misli da najesen neće trebati treća doza te da cjepivo daje dulju imunost. Ako delta soj dodatno mutira i smanji se razina antitijela, moglo bi se cijepiti i trećom dozom.