Građani znatno manje traže stambene kredite zbog neizvjesne budućnosti. Uvjeti za odobravanje potrošačkih kredita, uz koje idu najveće kamate, ostali su isti
ZAGREB Građani, poduzeća i država u ovoj se godini zadužuju po povoljnijim uvjetima nego prethodnih godina, ali kad su u pitanju građani i tvrtke postrožili su se uvjeti za odobravanje kredita.
Dakle, poduzeća i građani morali su ispunjavati teže kriterije da bi dobili kredit, ali su onda taj kredit otplaćivali uz nižu kamatu, pokazuje to analiza Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu.
Troškovi kratkoročnog financiranja poduzeća u prvih pet mjeseci ove godine na najnižim su razinama od krize, a dodatno se spustio i trošak, odnosno kamata, dugoročnog kreditiranja i za jedan je postotni poen niži nego na kraju prošle godine.
Razduživanje
Kad je u pitanju stanovništvo banke su postrožile uvjete za dobivanje stambenih kredita, ali su zato uvjeti ostali nepromijenjeni kod potrošačkih kredita, onih kod kojih građani plaćaju najveću kamatu.
Pala je, unatoč manjim kamatama, i potražanja poduzeća za kreditima. Tvrtke traže manje kredita nego prethodnih godina, a kad to i čine najčešće je razlog restrukturiranje već postojećeg duga, dakle zamjena starog kredita novim zato što su kamate povoljnije, ili zato što stari kredit ne mogu vraćati pa ga zamjenjuju novim zajmom kako bi produljili otplatu.
U oporavak gospodarstva, pogotovu industrije ili povećanje potrošnje očito još nitko toliko ne vjeruje da bi se zaduživao za nove investicije.
U HNB-u procjenjuju da će zadržavanje postojećih uvjeta financiranja, ili eventualno blago poboljšanje, uz pooštravanje standarda za odobravanje kredita uz ovogodišnji blagi pad ukupnog zaduženja građana i poduzeća, u sljedećoj godini ipak značiti rast plasmana tim skupinama.
Likvidnost na međunarodnom tržištu najviše je pogodovala poboljšanju uvjeta po kojima se zadužuje država, bilo kratkoročno na domaćem tržištu bilo dugoročno na inozemnom. Tako je kamata za kratkoročno zaduženje, odnosno kamata na jednogodišnje kunske trezorske zapise u svibnju bila dva posto, što je pola postotnog poena više nego lani. Uz to država je izdala obveznicu krajem svibnja uz prinos od 4,02 posto, dok je samo pola godine ranije taj prinos iznosio 6,2 posto.
Analiza zaduženosti
Zanimljiva je i analiza o zaduženosti poduzeća koju je HNB napravio na gotovo 97 tisuće hrvatskih tvrtki. Njih više od 66 tisuća što je čak 68 posto ili dvije trećine nema nikakav dug prema bankama, ni stranim ni inozemnim, odnosno oni za očuvanje svoga poslovanja nisu posegnuli za kreditom.
U tim je slučajevima uglavnom riječ o malim poduzećima u privatnom vlasništvu. Isključivo kod domaćih banka zadužilo se oko 30 tisuća tvrtki i tu je uglavnom riječ o malim poduzećima.
U Hrvatskoj posluje i 1.183 poduzeća koja se isključivo zadužuju u inozemstvu, a gotovo sve te tvrtke imaju inozemne vlasnike. Zanimljivo je da se od gotovo sto tisuća poduzeća njih tek 381 zadužuje i u hrvatskim i u inozemnim bankama. Riječ je o tvrtkama u stranom vlasništvu ili velikim javnim poduzećima.
Ukupan dug hrvatskih poduzeća koja imaju kredit u domaćoj ili inozemnoj banci je krajem prošle godine bio 252,4 milijarde kuna, što je oko 77 posto hrvatskog BDP-a, s time da blago raste zaduživanje u domaćim bankama, dok ono u inozemnima opada.
