ZAGREB – Ustavni sud bi u utorak trebao objaviti odluku o prijedlogu Darija Juričana za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o sudovima koje se odnose na izbor predsjednika Vrhovnog suda, ali već se jučer moglo doznati da će ga odbiti.

Izvjestiteljica Snježana Bagić, koju je odredio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, izradila je nacrt odluke u kojoj se iznosi i stav da nije potrebna javna sjednica Ustavnog suda jer je u ovom predmetu sve jasno, nema spornih pitanja s obzirom na to da su brojni ustavnopravni stručnjaci već rekli da predsjednik Zoran Milanović ne smije zaobilaziti Zakon o sudovima. Snježana Bagić stoga predlaže ustavnim sucima odluku prema kojoj predsjednik Republike može za predsjednika Vrhovnog suda predložiti Saboru isključivo osobu koja je prethodno sudjelovala u javnom pozivu što ga je raspisalo Državno sudbeno vijeće. Kako Milanovićeva kandidatkinja Zlata Đurđević to nije, ona, dakle, što su proteklih tjedana tvrdili i premijer Andrej Plenković i HDZ, nije pravovaljana kandidatkinja.

Svaka ruka važna

Kad smo prije desetak dana razgovarali s predstojnicom Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, rekla nam je da će postupiti sukladno odluci Ustavnog suda. Zlata Đurđević izrazila je spremnost da se, bude li to potrebno, prijavi na ponovljeni javni poziv.

Ovakva odluka Ustavnog suda vjerojatno će još više otvoriti put prema novom javnom pozivu, samo se još mora pronaći formalan način za poništavanje starog.

No to ne znači da se ustavni suci više neće baviti temom izbora predsjednika Vrhovnog suda. Uskoro bi im, naime, mogao stići zahtjev SDP-a za ocjenu je li dovoljnom većinom zastupnika usvojeno mišljenje Odbora za Ustav da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković imao pravo vratiti Milanoviću prijedlog da predsjednica Vrhovnog suda bude Zlata Đurđević. O tom će se mišljenju danas glasovati u Saboru, a o njemu se jučer razgovaralo tijekom koalicijskog sastanka. Kako doznajemo, Milorad Pupovac, koji je kao član Odbora za Ustav bio suzdržan u vezi s tim mišljenjem, rekao je, premda i dalje ima određene rezerve, da će zastupnici SDSS-a ipak glasovati – za. Ali predsjednik reformista Radimir Čačić je, inzistirajući da je izbor predsjednika Vrhovnog suda stvar dogovora Milanovića i Plenkovića, najavio da će njegova zastupnica Natalija Martinčević danas biti suzdržana.

Goran Stanzl/PIXSELL

Stoga je zaključak sastanka bio da će dužnosnici HDZ-a provesti s Čačićem dodatne konzultacije. Plenkoviću je, naravno, stalo da koalicija i u ovom slučaju demonstrira jedinstvo i pruži maksimalnu podršku Jandrokoviću. Što će Natalija Martinčević u konačnici učiniti, doznat ćemo danas, ali neovisno o tome HDZ ima u pripremi objašnjenje da za ovo mišljenje i nije nužno 76 glasova. »Sastavni dio ovoga Poslovnika su mišljenja koja je, u slučaju različitog tumačenja pojedinih odredbi ovoga Poslovnika, dao Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a prihvatio Sabor«, navodi se u prijelaznim i završnim odredbama Poslovnika.

Problemi s Poslovnikom

Na osnovu toga su u SDP-u, s obzirom na to da se Poslovnik donosi većinom glasova svih zastupnika, uvjereni da se i za mišljenja koja postaju sastavni dio Poslovnika mora izjasniti 76 zastupnika. To, međutim, nije stajalište HDZ-a.

– Poslovnik je Poslovnik, a mišljenja su mišljenja. Za izglasavanje mišljenja dovoljna je i obična većina, kazao nam je predsjednik Odbora za Ustav Dražen Bošnjaković (HDZ).

No ako se Čačić ne predomisli i Natalija Martinčević bude danas suzdržana i mišljenje Odbora za Ustav dobije manje od 76 glasova, SDP će se obratiti Ustavnom sudu.

– Ako će mišljenje Odbora za Ustav biti dio Poslovnika, onda je jasno da ga, kao i Poslovnik, treba izglasati 76 zastupnika. Bila bi to nekakva mješovita praksa da se Poslovnik usvaja sa 76, a mišljenja koja su u njemu s, recimo, 70 glasova. Kad za mišljenje ne bi bilo najmanje 76 zastupnika, predsjednik Sabora ne bi smio proglasiti da je ono prihvaćeno. Ukoliko bi to napravio, utoliko ćemo reklamirati povredu Poslovnika kako bi se potom mogao sastati Odbor za Ustav, a zatim ćemo se obratiti i Ustavnom sudu, kazao nam je potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk.

Reforma i šef Vrhovnog suda

Premijer Plenković unio je jučer jedan novi element u svoju argumentaciju zašto Zlata Đurđević, barem trenutačno, nije kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. On i dalje ističe da Milanović prilikom njezina predlaganja nije poštovao zakon, a počeo je i ozbiljno relativizirati samu važnost pozicije predsjednika Vrhovnog suda.

– Postoji snažna volja Vlade za reformom pravosuđa. Poistovjećivati reformu pravosuđa s izborom čelne osobe Vrhovnog suda vrsta je pojednostavljivanja koju ja u posljednjih 30 godina nisam čuo. Kad se to govorilo o kapitalnom uplivu promjene prvog čovjeka Vrhovnog suda na reformu pravosuđa, kao danas, zapitao se Plenković na konferenciji za novinare.

Peticija za Šimu Savića

Ove je godine proces izbora predsjednika Vrhovnog suda po mnogočemu specifičan, a novitet je i organizirano javno lobiranje za pojedine kandidate. Prošli je tjedan zastupnik Željko Sačić u sabornici tražio od Milanovića da za predsjednika Vrhovnog suda predloži odvjetnika Šimu Savića, najviše zbog toga što je on hrvatski branitelj, a predsjednik Republike dobio je i peticiju s istim zahtjevom. Niz udruga, poput Udruga ovršenih i blokiranih građana – Ovršni, Udruga za zaštitu ljudskih prava – Korektiv, Udruga Zviždač, Udruga Zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, Udruga veterana 145. brigade HV, također smatra da je upravo Savić najbolje rješenje.

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Zlata Đurđević, napisali su Milanoviću, »stanje u hrvatskom pravosuđu prati isključivo ex catedra« i kandidatura joj je »najblaže rečeno suspektna« s obzirom na to da nije prošla javni poziv. »Pored najkvalitetnijeg i najcjelovitijeg programa vezanog za poziciju suca Vrhovnog suda, Šime Savić raspolaže znatnim komparativnim prednostima u odnosu na svoje protukandidate, od kojih izdvajamo: dragovoljac je i sudionik Domovinskog rata od 1990. do 1994. godine, bez korištenja bilo kakvim beneficijama i privilegijama koje iz toga proizlaze. Odlikovao ga je Franjo Tuđman Redom hrvatskog pletera.

Nadalje, ima bogato iskustvo na hrvatskim sudovima na kojima je rješavao preko 15 tisuća parnica«, argumenti su peticije za Savića kao predsjednika Vrhovnog suda.