Ustav RH jamči pravo na zdrav život te obvezuje državu na osiguranje uvjeta za zdrav okoliš. Na međunarodnoj razini, Vijeće za ljudska prava UN-a priznaje pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudsko pravo, a kao novo univerzalno ljudsko pravo priznaje ga i Opća skupština UN-a. Institucija pučke pravobraniteljice kontinuirano nadzire ostvarivanje ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš u Hrvatskoj. U Izvješću za 2025. godinu, Institucija donosi presjek stanja, ukazuje na ključne nedostatke u zaštiti okoliša te predlaže konkretne mjere za poboljšanje kvalitete života.

Raznolikost pritužbi

I dok se Ustavom jamči pravo na zdrav okoliš, svakodnevica brojnih hrvatskih građana kazuje drugačiju priču. Izvješće otvara brojna pitanja: od zagađenja i komunalnih problema, pa sve do izostanka sustavne brige za očuvanje prirode i zdravlja. U poglavlju o pravu na čist, zdrav i održiv okoliš, pučka pravobraniteljica ističe sustavne i goruće ekološke probleme na koje građani kontinuirano podnose pritužbe.

– Građani i građanske inicijative obraćaju nam se zbog brojnih problema prilikom zaštite ovog prava, primjerice, zbog onečišćenja zraka, vode i tla, mora i morskog okoliša, nepropisnog gospodarenja otpadom, svjetlosnog onečišćenja, prekomjerne buke i neionizirajućeg zračenja, a postupamo i na vlastitu inicijativu, uz terenske obilaske pojedinih lokacija, primjerice tzv. »crnih točaka«, centara za gospodarenje otpadom, ilegalnih odlagališta otpada i slično, priopćili su iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Raznolikost pritužbi i angažman građana prilikom ukazivanja na povrede, pokazuje porast društvene osviještenosti o važnosti prava na čist, zdrav i održiv okoliš, navode dalje u odgovoru iz Ureda, što je ohrabrujuće te je važno nastaviti podizati javnu svijest o ovoj temi i osnaživati cjelokupan sustav zaštite okoliša u zemlji.

– Samo tijekom 2025. godine postupali smo u gotovo 300 predmeta u ovom području koji su se odnosili na širok raspon povreda i ugroza ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš, o čemu smo pisali i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. Inače, kako u godišnjim izvješćima, tako i u pojedinačnim predmetima, nadležnim tijelima također dajemo preporuke za rješavanje postojećih problema i unaprjeđenje trenutne situacije u cilju zaštite i unaprjeđenja ovog prava, stoji u odgovoru na naš upit.

Klimatske varijacije

Prema Izvješću, prošle je godine postupano u ukupno 298 predmeta, od čega ih je u 2025. otvoreno njih 124, pokrenutih po pritužbama građana, građanskih inicijativa i udruga, kao i na vlastitu inicijativu, zbog ugroze ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš, odnosno ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš.

Važno je napomenuti kako je u Hrvatskoj prvi put predstavljeno izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) o stanju okoliša za 2025. godinu, u kojem su kao najveći izazovi istaknuti prijetnja prirodi i klimatske promjene te zagrijavanje Europe, koje je brže od ostalih kontinenata. Smanjena je bioraznolikost u svim kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima zbog neodrživih obrazaca proizvodnje i potrošnje, posebice iz prehrambenog sustava. Pod jakim su pritiskom i vodni resursi te nestašica vode pogađa trećinu europskog stanovništva i teritorija.

Ne manje važan je i podatak da se branitelji ljudskih prava u području okoliša diljem svijeta u 60 posto slučajeva istovremeno suočavaju s više oblika prijetnji. Četiri su glavna oblika prijetnji: osvetničke ili kaznene istrage ili progoni, verbalne i fizičke uključujući i online prijetnje, strateške tužbe protiv javnog djelovanja (SLAPP) i policijska brutalnost ili zlostavljanje.

Vezano za promjene klime, iz Izvješća izdvajamo podatak da se u savjetodavnom mišljenju o obvezama država u vezi s klimatskim promjenama iz srpnja 2025. godine, Međunarodni sud pravde oslanja na izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) te zaključuje da se dužnost država da spriječe značajnu štetu za okoliš primjenjuje i kod klimatskih promjena, uključujući i putem regulacije privatnih dionika.

Kako navodi Međunarodni sud pravde, »klimatske promjene su zajednička briga«.

– Suradnja nije stvar izbora za države, već hitna potreba i pravna obveza. Čist, zdrav i održiv okoliš preduvjet je za uživanje mnogih ljudskih prava, kao što su pravo na život, pravo na zdravlje i pravo na odgovarajući životni standard, uključujući pristup vodi, hrani i stanovanju. Posljedično, ukoliko su države stranke ugovora o ljudskim pravima dužne jamčiti učinkovito uživanje tih prava, teško je vidjeti kako se te obveze mogu ispuniti bez istovremenog osiguranja zaštite prava na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudskog prava. Ljudsko pravo na čist, zdrav i održiv okoliš stoga je inherentno uživanju drugih ljudskih prava, ističu.

Crne točke

Nadalje, u Rezoluciji o ljudskim pravima i klimatskim promjenama, također iz srpnja 2025. godine, Vijeće za ljudska prava UN-a kao prioritete ističe koncept »klimatske pravde«, znanje autohtonih naroda i lokalnih zajednica te potiče države na obrazovanje o ljudskim pravima, okolišu i klimatskim promjenama.

Vijeće za ljudska prava UN-a, u listopadu 2025. godine u Rezoluciji o porastu razine mora i njegovim učincima na potpuno i učinkovito uživanje ljudskih prava, potvrdilo je da je porast razine mora povezan s klimatskim promjenama te je ozbiljna prijetnja potpunom i učinkovitom uživanju ljudskih prava. Stoga treba poticati obrazovanje o ljudskim pravima, okolišu i klimatskim promjenama, primjerice na Pravnim fakultetima kroz zelene pravne klinike, navodi se u Izvješću pučke pravobraniteljice.

Spomenimo i kako je u travnju 2025. na snagu stupio novi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja u koji je na prijedlog pučke pravobraniteljice kod ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, uz načelo zaštite okoliša, dodano i načelo jednakosti, te uveden cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine.

– Od 2023. pratimo sanaciju svih osam crnih točaka, predviđenih Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2023.-2028. godine te u godišnjim izvješćima izvještavamo o stanju i pomacima. Crne točke su Strategijom gospodarenja otpadom RH definirane kao lokacije na kojima je dugotrajno i neprimjereno gospodareno proizvodnim (tehnološkim) otpadom, a 2025. godine su poduzete aktivnosti u sanaciji četiri crne točke, stoji u Izvješću.

Građani, građanske inicijative, udruge i jedinice lokalne samouprave sve se češće pritužuju pučkoj pravobraniteljici zbog ilegalnih odlagališta otpada i neprovođenja njihove sanacije. Hrvatske šume ističu da se na šumskim područjima kojima gospodare nalazi velik broj ilegalnih odlagališta te da u suradnji s brojnim udrugama, volonterima i lokalnom samoupravom kontinuirano rade na njihovoj sanaciji. Kako se navodi u Izvješću za 2025., točan broj ilegalnih odlagališta nije im poznat jer stalno nastaju nova.

Direktive EU-a

– U 2025. godini smo nastavili pratiti rad postojećih i izgradnju planiranih CGO-a. Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) izgrađena su i u funkciji četiri CGO-a (Marišćina, Kaštijun, Bikarac i Biljane Donje), četiri CGO-a su u izgradnji (Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica), dok je u pripremi dokumentacija za CGO Šagulje, Orlovnjak i Zagreb. MZOZT je u siječnju 2026. godine donijelo Rješenje o prihvatljivosti CGO-a Zagreb za okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, stoji u Izvješću pučke pravobraniteljice.

Ciljevi u području gospodarenja otpadom su do 2035. smanjiti odlaganje otpada na 10 posto te povećati recikliranje na 65 posto. U vrijeme predaje Izvješća Hrvatskom saboru, podaci za 2025. još nisu bili dostupni, no MZOZT navodi da je u 2024. godini u Hrvatskoj nastalo 486 kilograma otpada po stanovniku, odloženo je 51 posto, a reciklirano 37 posto otpada.

Inspekcija zaštite okoliša Državnog inspektorata (DIRH) obavila je u 2025. nadzore na 201 odlagalištu otpada (77 aktivnih, 100 zatvorenih, 20 »divljih » i četiri odlagališta građevinskog otpada) te je zbog nepravilnosti izrečena 31 mjera na zapisnik, donesena su 22 rješenja, izdano je 13 prekršajnih naloga, pet optužnih prijedloga te su podnesene četiri kaznene prijave.

Od 2024. godine na snazi su direktive koje bi trebale doprinijeti unapređenju zaštite zraka i tla, odnosno okoliša: Direktiva (EU) 2024/1785 EP i Vijeća o izmjeni Direktive 2010/75/EU EP i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja), Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (tzv. IED 2.0) te Direktiva (EU) 2024/2881 EP i Vijeća o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu.

Kako stoji u Izvješću, temeljem prve dvije direktive u 2026. godini se planira donošenje novog Zakona o zaštiti okoliša, a temeljem treće direktive planira se donošenje novog Zakona o zaštiti zraka. Zajednički im je cilj smanjiti onečišćenje i unaprijediti zaštitu zdravlja ljudi.

– Unaprijed ukazujemo da je ovo prilika da MZOZT i Ministarstvo zdravstva razmotre uvođenje sustava obvezne procjene utjecaja na zdravlje (HIA) iz Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.- 2027. u postupcima planiranja i odlučivanja kod zahvata s emisijama onečišćujućih tvari u okoliš koji mogu imati značajne učinke na zdravlje stanovništva, napominje Institucija pučke pravobraniteljice u Izvješću za 2025.

Ističe se nadalje kako je čak 60-70 posto tla u EU nezdravo pa je pozitivno što je u prosincu na snagu stupila Direktiva (EU) 2025/2360 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. studenoga 2025. o praćenju i otpornosti tla (Zakon o praćenju tla) koja se primjenjuje na sva tla, uključujući šume, poljoprivredno zemljište i urbana područja.

Zaštita prirode

Od 2024. godine na snazi je Uredba EU-a o obnovi prirode, kojoj je cilj do 2030. obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a te do 2050. godine obnoviti sve ekosustave koje treba sanirati. Kako stoji u Izvješću, u tijeku je izrada Nacionalnog plana obnove prirode, dok je u Planu zakonodavnih aktivnosti MZOZT-a za 2026. godinu donošenje novog Zakona o zaštiti prirode, između ostaloga, radi obveze proglašenja područja stroge zaštite te obnove prirode nakon usvajanja ove Uredbe.

pexels

Nadalje, od više od 9.000 za sada poznatih speleoloških objekata, u Katastru speleoloških objekata registrirano ih je 4.979, a otpadom su onečišćena 692 objekta. Prema podacima MZOZT-a, od 2020. godine FZOEU jednom godišnje objavljuje natječaj za udruge radi čišćenja speleoloških objekata, no zbog skromnog odaziva pozivi će biti usmjereni prema javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Čisto more nije samo trenutni resurs kao izvor hrane i prihoda od turizma, nego i temelj za održivu budućnost obalnih krajeva Republike Hrvatske. Građani i građanske inicijative sve češće se obraćaju pučkoj pravobraniteljici zbog ugroze i onečišćenja mora i obale.

– Tako smo postupali zbog broda »Moby Drea« koji je u srpnju 2025. godine radi remonta dovezen u brodogradilište »Brodosplit«. S obzirom da je sadržavao približno 300 tona azbestnih panela, građani su javno prosvjedovali tražeći zaštitu zdravlja i isplovljavanje broda iz luke. U konačnici je MMPI naložilo uklanjanje broda iz brodogradilišta i hrvatskog teritorijalnog mora te je brod isplovio 2. rujna 2025. godine, stoji u Izvješću.

Građanska inicijativa »Čuvari kvarnerskog zaljeva«, obratila se zbog onečišćenja mora uzrokovanog ispuštanjem ugljikovodika iz rafinerije u Urinju, zbog čega su iz Ureda obišli lokaciju te je postupak u tijeku. Grad Bakar se pritužio zbog onečišćenja mora vodom kojom je prskan rasuti teret u Terminalu za rasute terete Bakar. Mještani otoka Ošljak obratili su se zbog masovnog dovoženja turista od strane privatnih brodara, što smatraju ugrozom za zaštićeni krajobraz.

– Pratimo sanaciju Ivane D, prve potonule plinske platforme u Jadranu, koja je značajna kako radi zaštite morskog okoliša, tako i radi budućeg postupanja s plinskim platformama. U skladu s mišljenjem energetske inspekcije za naftno rudarstvo DIRH-a, MMPI-a te Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora tadašnjeg MGOR-a, ukazali smo na prednosti potpune sanacije, odnosno uklanjanja Ivane D s morskog dna i odvoz na kopno radi ponovnog korištenja, u skladu s najvišim standardima zaštite morskog okoliša. Odluka o njenoj sanaciji još nije donesena te platforma još uvijek nije uklonjena, ističe se u Izvješću.

Ovdje je važno spomenuti kako je u rujnu 2025. ratificiran Sporazum prema Konvenciji UN-a o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske biološke raznolikosti područja izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ sporazum), koji se odnosi na međunarodne vode koje pokrivaju gotovo 50 posto površine Zemlje te su među najvećim rezervoarima bioraznolikosti na Zemlji.

Svjetlosno onečišćenje

Građani su se u 2025. (kao i ranijih godina) također žalili na prekomjernu buku iz industrijskih pogona, ugostiteljskih objekata i različitih obrta, na buku cestovnog ili željezničkog prometa, kao i na neadekvatne mjere zaštite od buke ili njihovo neprovođenje. Ukazivali su i da im je zbog prekomjerne buke narušeno zdravlje i kvaliteta života. Uz buku se često javlja i svjetlosno onečišćenje, osobito kod industrijskih postrojenja.

– Ustav RH jamči pravo na zdrav život te obvezuje državu na osiguranje uvjeta za zdrav okoliš. Na međunarodnoj razini značajan iskorak dogodio u listopadu 2021. kada je Vijeće za ljudska prava UN-a Rezolucijom 48/13 priznalo pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudsko pravo, a kao novo univerzalno ljudsko pravo 2022. godine priznala ga je i Opća skupština UN-a. Dodatno, uspostavljeni su i posebni izvjestitelj za klimatske promjene te posebni izvjestitelj za okolišne branitelje, čime je snažnije naglašena povezanost između zaštite okoliša, klimatskih promjena, ljudskih prava i uloge svih onih koji se bave zaštitom okoliša, stoji u odgovoru našem mediju iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Što se tiče pitanja ostvarivanja prava građana na čist, zdrav i održiv okoliš na području Grada Rijeke, ali i šireg područja riječkog prstena, Institucija trenutno postupa u nekoliko predmeta, i to vezano za problem buke i svjetlosnog onečišćenja s kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačka obala, pitanje zagađenja mora u Bakarskom zaljevu te na području rafinerije u Urinju, utjecaj CGO-a Marišćina na zdravlje lokalnog stanovništva te sanaciju jame Sovjak, kao jedne od crnih točaka.

– Kako su ispitni postupci još uvijek u tijeku, čije trajanje je uvjetovano i njihovom složenošću, u ovom trenutku ne možemo govoriti o detaljima, no nakon njihovog završetka pripremit ćemo detaljno izvješće o svakom od njih i dostaviti ga pritužiteljima u konkretnim predmetima te ćemo o tome izvještavati Sabor i javnost, posebice u godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice, navode dalje u odgovoru.

Ustavno pravo na zdrav život i zdrav okoliš već je dugi niz godina u fokusu djelovanja Institucije pučke pravobraniteljice. No, mijenjaju li se preporuke u djela? Analizirajući stanje u državi kroz predstavljeno Izvješće za 2025. godinu, čini se kako se Lijepa naša i dalje suočava s brojnim ekološkim i zdravstvenim izazovima na koje nadležne institucije ne reagiraju dovoljno brzo.