ROVINJ Hrvatskoj prijeti rast kamata na zaduživanje ukoliko europska regulatorna tijela budu inzistirala na tome da se hrvatski državni dug, dakle obveznice i krediti RH koji su izdani u kunama, ali uz valutnu klauzulu, od početka 2018. počnu tretirati kao obveznice izdane u stranoj valuti, poruka je to sa Susreta guvernera regije, koji se već četvrti put održava u Rovinju u organizaciji tjednika Lider.

Sada se naime hrvatske državne obveznice i krediti koji su izdani uz valutnu klauzulu, tretiraju kao izuzetno niskorizični, kao  da je riječ o kunskoj izloženosti, odnosno ponder rizika za takve kredite iznosi nula, kao i za kunske, no taj će ponder porasti ukoliko se te obveznice počnu tretirati kao devizne, što će povećati njihove buduće prinose, odnosno kamate, ali i smanjiti njihovu vrijednost u bilancama banaka.

Država je kod domaćih banaka, kada se zbroje i krediti i obveznice, zadužena u protuvrijednosti oko 100 milijardi kuna, od čega je čisti kunski dug tek oko 25 posto dok je sve ostalo vezano uz stranu valutu, stoga bi to bio popriličan regulatorni udar.

Vujčić je potvrdio da će stav HNB-a na skorom sastanku koji će se održati s regulatorima i tijelima EU biti jasan: “Ono što je izdano u kuni i što se namiruje u kuni, jest kuna, bez obzira na eventualni ugrađeni devizni derivat”, poručio je Vujčić na skupu.

Novinarima je pojasnio da je riječ o pitanju izloženosti države prema financijskom sektoru u smislu tretmana obveznica s valutnom klauzulom, a HNB će dakle inzistirati da sve ostane kako je i do sada bilo.

O tome koliki manevarski prostor uopće imamo, budući da je to regulativa koja je vani već uvedena, nije htio špekulirati.

Na ovogodišnjem susretu guvernera u Rovinju tradicionalno su sudjelovali guverneri zemalja s ex-Yu prostora, i to guverner Centralne banke BiH Senad Softić, guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić, guverner Banke Slovenije Boštjan Jazbec, te guverner NB Makedonije Dimitar Bogov, a po prvi put je na ovaj skup u Rovinj došao guverner Narodne banke Češke Miroslav Singer, koji je bio i svojevrsna zvijezda skupa budući da Češka maksimalno koristi svoju monetarnu suverenost, vodi aktivnu monetarnu politiku, nije ušla u eurozonu, a koristila se i deprecijacijom tečaja kako bi pomogla gospodarstvu da intenzivira gospodarski rast.

Singer je opisao kako je Češka privatizirala banke, koje su dakle jako integrirane u eurozonu, međutim, nije uvela euro, niti, kaže, trenutno vidi razloga da to napravi. Gospodarstvo Češke raste po stabilnim stopama, bankarski sustav je izrazito stabilan i likvidan, te ima nisku stopu nenaplativih kredita od svega 5 posto (Hrvatska ima 17 posto, op.a.).

Na pitanje, može li HNB, kao i Narodna banka Češke, koristiti kanal tečaja (kroz deprecijaciju kune) da pomogne ekonomiji, Vujčić je kazao da naravno da HNB to ne može jer je u Hrvatskoj razina eurizacije sustava tako visoka da je rizik za financijsku stabilnost od naglih promjena tečaja tako velik da ne dopušta nagle promjene tečaja, što ne znači, kaže Vujčić, da imamo fiksiran tečaj:

“Tečaj kune fluktuira, on je i deprecirao oko 8 posto od početka krize, ali snažni pomaci tečaja imaju vrlo negativne efekte na financijsku stabilnost jer su krediti većine sektora vezani uz euro. U Češkoj uopće ne postoji eurizacija, u Češkoj ljudi štede u domaćoj valuti (krunama) i podižu kredite u domaćoj valuti”, rekao je Vujčić.

Istaknuo je da je financijska stabilnost jako važna i za nju se treba izboriti. Vidjeli smo da je Grčku nestabilnost bankarskog sustava koštala četvrtinu BDP-a, a znamo da su dva koraka naše bankarske krize Hrvatsku koštala gotovo 35 posto BDP-a.

I Slovenija je imala bankarsku krizu uz trošak od 15 posto BDP-a. Financijska stabilnost jako je važan aspekt nacionalne ekonomije. Hrvatske banke su stabilne i likvidne, te bi i u slučaju najcrnjeg stres-scenarija, njihova adekvatnost kapitala iznosila 12 posto, zaključio je Vujčić.