foto: arhiva NL
Manji prihodi od kamata »pogodili« su i hrvatske banke, u 2014. taj prihod bio je za milijardu kuna manji nego 2013. i iznosio nešto više od 18,8 milijardi kuna. U 2011. prihod od kamata bio je 21,8 mlrd.
ZAGREB Talijanska banka UniCredito planira prilagoditi svoje poslovne planove za razdoblje do 2018. godine, kako bi ih uskladila s novim ekonomskim scenarijem i nižim kamatama, najavio je to izvršni direktor te banke Federico Ghizzoni. Iako u UniCreditu, vlasniku Zagrebačke banke, još analiziraju pojedine mjere, Hina prenosi da je Ghizzoni, bez otkrivanja previše detalja, iznio mogućnost da banka smanjenje zarade na kamatama pokuša nadoknaditi »smanjenjem troškova, efikasnijom strukturom u pojedinim dijelovima grupe i pojačanim oslanjanjem na naknade i provizije u generiranju prihoda«.
Pokušaj nadoknade
Drugim riječima to bi značilo da će i dalje zbog niskih kamata, zarada od kreditiranja potrošnje biti niža nego ranijih godina, te da će je Grupa pokušati nadoknaditi ubiranjem većih naknada i provizija te smanjenjem troškova, najvjerojatnije onih koji odlaze na zaposlene.
Manji prihodi od kamata »pogodili« su i hrvatske banke pa je tako u prošloj godini taj prihod u svim bankama bio za milijardu kuna manji nego godinu dana ranije i iznosio je nešto više od 18,8 milijardi kuna. Usporedbe radi, hrvatske su banke u 2011. godini od kamata uprihodovale 21,8 milijardi kuna.
– vođenje tekućeg, žiro i deviznog računa
– upisnine
– SMS obavijesti
– internet bankarstvo
– posebni paketi usluga
– podizanje gotovine na bankomatu druge banke
– naknada za obradu kredita
S druge strane, bankama je lani rastao prihod od naknada i provizija za oko 200 milijuna kuna i popeo se na gotovo 4,4 milijarde kuna. U 2011. godini prihod od naknada i provizija bio je tek nešto veći od tri milijarde kuna. Nepoznato je koliko naknada plate građani, a koliko tvrtke.
Procjenjuje se da građani u prosjeku godišnje potroše oko 600 kuna na vođenje kunskog tekućeg i žiroračuna, internetsko i mobilno bankarstvo, kreditne kartice te izvršenje trajnih naloga, ako ne podižu novac na bankomatima drugih banaka jer se i to dodatno naplaćuje.
Na pitanje je li Zagrebačka banka, kao članica UniCredita, već napravila izračune koji se tiču bilo smanjenja troškova bilo povećanja naknada i provizija, iz te domaće banke su nam odgovorili da izmjene Strateškog plana »još nisu službeno objavljene te su u izradi, pa nisu u mogućnosti komentirati naš upit«.
Siguran prihod
Plan UniCredita da smanji troškove poslovanja, ali i poveća bankarske naknada i provizije očekivani je potez za ekonomskog analitičara Željka Lovrinčevića, jer su talijanske banke uglavnom bile fokusirane na potrošnju, a kako ona pada, a padaju i kamate, logično je da banke zarađuju sve manje i da moraju tražiti nove izvore zarade.
– Tržište jugoistočne Europe drže četiri bankarske grupacije i s obzirom na stanje gospodarstva ne očekuje se oporavak potrošnje sljedećih godina, na njoj neće biti moguća zarada veće od one na državnim obveznicama. Vjerojatno će se kroz smanjenje troškova, preko reguliranja plaća i bonusa, te povećanje naknada koje ne ovise isključivo o potrošnji, pokušati nadoknaditi dio zarade. Naknada za vođenje računa ista je koliko god vi novca s tog računa trošili. Uz to, taj je prihod siguran, za razliku od naplate kredita, ističe Lovrinčević. Ako ni to ne popravi zaradu, inozemni vlasnici, napominje Lovrinčević, uvijek se mogu povući s tržišta jugoistočne Europe.
Na pitanje može li regulator, odnosno Hrvatska narodna banka utjecati na visinu naknada, odnosno može li ih ograničiti na neki način, Lovrinčević odgovara da regulator u Hrvatskoj nikada nije ulazio u područje bankarskih naknada, da to ne mora učiniti ni sada, ako banke na taj način odluče nadoknaditi zaradu, te da uvijek može reći da stvar prepušta tržištu.
