ZAGREB – Unatoč blagom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u zadnjem tromjesečju, 2014. je završena kao šesta recesijska godina za redom, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ocjenjujući da je Hrvatska prema trendovima u gospodarstvu i dalje među najneuspješnijim članicama EU.

Bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao je 0,3 posto na godišnjoj razini. Time je gospodarstvo provirilo iz recesije nakon 12 kvartala neprekidnog pada. Premda je rast BDP-a nevelik, to je treći puta od početka 2009. da je gospodarstvo tehnički provirilo iz recesije. To je prije zabilježilo u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine. Na razini cijele 2014., pak, BDP je pao 0,4 posto.

Kako su podaci o kretanju industrijske proizvodnje, trgovine na malo i robnom izvozu najavljivali, u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu ostvaren je rast BDP-a na godišnjoj razini od 0,3 posto, navode iz HGK. Premda je takav podatak dobra vijest za hrvatsko gospodarstvo, napominju da je to nedovoljno za razmišljanja o promjenama u trendovima te je u najvećoj mjeri omogućen vrlo niskom razinom dosadašnje gospodarske aktivnosti. Naime, unatoč blagom rastu, realna vrijednost BDP-a je bila približno 9,8 posto manja nego u zadnjem kvartalu 2008.

Iz HGK navode i da je unatoč pozitivnom ostvarenju u zadnjem kvartalu, Hrvatska prema trendovima u gospodarstvu i dalje među najneuspješnijim članicama EU. Primjerice, tijekom recentne gospodarske krize duži neprekidni trend pada BDP-a po kvartalima zabilježili su jedino Grčka i Cipar.

Nakon rasta u zadnjem kvartalu, pad hrvatskog BDP-a za cijelu godinu je usporio te iznosi 0,4 posto, po čemu se Hrvatska našla u grupi od četiri zemlje u kojima je i u cijeloj 2014. zabilježen pad BDP-a, uz Italiju, Cipar i Finsku. Zbog takvih kretanja je realna razina BDP-a bila približno 12 posto niža nego u pretkriznoj 2008. godini.

»Očekivanja za ovu godinu su uglavnom blago pozitivna, u rasponu od 0,2 posto do 0,5 posto, što predstavlja nizak rast u relaciji s ostalim članicama EU«, navode iz HGK. Po prognozama Europske komisije, hrvatski gospodarski rast trebao bi ove godine iznositi 0,2 posto, a među drugim članicama najmanji se očekuje kod Cipra 0,4 posto i Italije 0,6 posto, dok bi prosjek za EU trebao iznositi 1,7 posto.

Unatoč optimizmu, za izlazak iz recesije ima još puno posla – HUP

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić blagi rast BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju smatra pozitivnom činjenicom, jer je prekinut niz od 12 uzastopnih kvartala pada BDP-a, ali i upozorava da sada »koračamo u vrlo nepovoljnu stagnaciju po nas«.

Majetić napominje da stagnacija slijedom očekivano niskih stopa rasta i dalje znači nazadovanje i zaostajanje za drugim zemljama te daljnji pad hrvatske konkurentnosti.

»Unatoč ovom malom rastu i optimizmu koji iz toga možemo imati, upozoravamo da je za izlazak iz recesije pred nama još uvijek veliki posao, jer je jedini pravi pokazatelj rasta gospodarstva rast zaposlenosti«, ističe Majetić, dodajući da je zbog izostanka ozbiljnijih i snažnijih reformi nemoguće postići značajnije stope gospodarskog rasta koje bi mogle dovesti do znatnijeg smanjenja nezaposlenosti ili poboljšanja standarda hrvatskih građana.

»Poslovna i ulagačka klima i dalje se suočava s dugogodišnjim slabostima i izazovima i nije dovoljno poticajna za brojne domaće i inozemne privatne ulagače pa izostaje doprinos investicija u porastu BDP-a, a hrvatski izvoz ne može u sadašnjem trenutku biti bitan pokretač dinamičnog rasta BDP-a jer je veličinom premali u usporedbi sa sličnim zemljama središnje i istočne Europe, geografski usmjeren na nekoliko tradicionalnih bliskih tržišta, vrlo niske tehnološke složenosti s jako velikim udjelom usluga niske dodane vrijednosti«, poručuje Majetić.

Smatra i da je za znatniji napredak i sustizanje razvijenijih zemalja potrebno intenzivirati i produbiti reformske napore u svim kritičnim područjima, jer ako privatni sektor može provoditi brze i kontinuirane promjene da bi preživio ovu duboku krizu, onda nema razloga da na isti način neizbježnim i ozbiljnim promjenama ne pristupi i država.

»Javna vlast, teritorijalni ustroj, tržište rada, fiskalna konsolidacija i sve druge reforme još uvijek čekaju, a nužne su«, zaključuje glavni direktor HUP-a.