Ministarstvo zdravstva ispituje slučaj u kojem je u Supetru žena kolabirala pred zatvorenim vratima ambulante Hitne pomoći, dok je medicinsko osoblje bilo na terenu, u drugoj intervenciji.

Pacijentica je nakon oživljavanja prevezena u KBC Split gdje se i danas liječnici bore za njen život.

– Pacijentica je u jedinici intenzivnog liječenja Klinike za bolesti srca i krvnih žila. Njeno stanje je ozbiljno, životno ugrožavajuće, rekli su nam jučer u KBC-u Split.

Iz Ministarstva zdravstva su, pak, zatražili službeno očitovanje Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije o tom slučaju te ispituju dostavljene informacije i dokumentaciju.

– Dok se ne utvrde sve relevantne okolnosti, ne možemo prejudicirati je li postupanje bilo u skladu s propisanim pravilima. Ako se utvrde okolnosti koje upućuju na moguće nepravilnosti, predmet će biti upućen zdravstvenoj inspekciji na daljnje postupanje, poručuju iz kabineta ministrice Hrstić.

Na naše pitanje o tome kako se može dogoditi da pacijent na otoku nema gdje pokucati i potražiti hitnu pomoć ako je dežurni tim u hitnoj intervenciji, te hoće li se to mijenjati u najavljenoj reformi sustava hitne pomoći, iz Ministarstva zdravstva odgovaraju kako se organizacija hitne medicine na otocima i udaljenim područjima razmatra u okviru cjelokupne Mreže hitne medicine, uzimajući u obzir broj i vrstu intervencija, udaljenosti, prometnu dostupnost i sezonska opterećenja.

Postojeći model temelji se na mobilnim timovima kojima upravlja Medicinska prijavno – dojavna jedinica (MPDJ), dok se raspoloživi kapaciteti prilagođavaju potrebama pojedinog područja i dodatno pojačavaju tijekom ljetne turističke sezone, vele u Ministarstvu.

Reforma hitne trebala bi, kažu, poboljšati dostupnost medicinskog osoblja u hitnim situacijama kakva se dogodila prošlog vikenda u Supetru.

– Plan reorganizacije hitne medicine predviđa novu organizaciju Mreže temeljenu na izravnim potrebama stanovništva, jačanju T2 timova i boljem upravljanju timovima na terenu od strane MPDJ, poručuju iz resornog ministarstva.

Osim toga, poradit će se, kažu, na boljem sezonskom prilagođavanju kapaciteta, boljoj dostupnosti primarne zdravstvene zaštite izvan radnog vremena te povezivanju zemaljske, pomorske i helikopterske hitne službe i telemedicine.

Poradit će se, kažu, i na osiguravanju hitne medicinske pomoći u situacijama kad se netko kome treba pomoć nađe pred zatvorenim vratima hitne ambulante.

Ideja je postaviti kod ulaza defibrilatore i video vezu s dispečerom hitne.

– Dodatna razina sigurnosti osigurat će se uspostavom videokomunikacijske veze između ulaza u ispostave hitne medicine i MPDJ-a te postavljanjem automatskih vanjskih defibrilatora (AVD), čime se omogućuje neposredna komunikacija i dobivanje stručnih uputa i kada je terenski tim na intervenciji, objašnjavaju u Ministarstvu.

Cilj reorganizacije je, kažu, uspostaviti sigurniji i prilagodljiviji odgovor hitne službe, a posebno na otocima i udaljenim područjima te u situacijama istodobnih intervencija, kad je hitna pomoć potrebna istodobno na više različitih mjesta.

Automatski vanjski defibrilatori su se, podsjetimo, na javnim površinama i ulicama u Hrvatskoj počeli značajnije postavljati krajem 2013. godine, a do danas ih je diljem Hrvatske više od 1.000.

Prijenosni automatski vanjski defibrilator sam procjenjuje srčani ritam i na hrvatskom jeziku daje upute za daljnje postupanje.

Procjenjuje se da od 100 ljudi srčani zastoj danas preživi manje od 10, a provedbom programa “Pokreni srce – spasi život”nastoji se povećati preživljavanje na svaku drugu osobu sa zastojem srca.

Prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva, od iznenadnog zastoja srca godišnje umre 9.000 ljudi, odnosno svakog sata umre jedna osoba.

U Hrvatskoj ih danas godišnje preživi 900, a moglo bi, prema svjetskim iskustvima, preživjeti 4500 osoba.

Zbog čega se vanjski defibrilatori nisu ranije postavili na ispostave Hitne pomoći, budući da Supetarski slučaj nije izoliran, nije poznato.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) još se nije očitovao o ovom slučaju.