Isplata zaduženjem
Umirovljenički fond je tu ratu od 820 milijuna kuna već isplatio, ali država i njezini fondovi u registru SKDD-a još uvijek imaju isti broj dionica kao i prije Vladine odluke, a Umirovljenički fond nije upisan kao dioničar. U Vladi na odlasku nisu raspoloženi govoriti o tome što se dogodilo, kako je Umirovljenički fond priskrbio novac, odnosno kako se zadužio iako nije dobio namijenjene dionice. Sad već bivši ministri podsjećaju da je Vladina odluka o prijenosu dionica, samo tri mjeseca prije izbora, doživjela osudu i tadašnje oporbe i dobrog dijela javnosti iako ni u Janafu ni u Croatia osiguranju država nije trebala pasti ispod 50 posto.
Neslužbeno pak doznajemo da dionice nisu prenesene jer je pronađen drugi način da se Umirovljenički fond zaduži i isplati obeštećenje umirovljenicima. Kredit je podignut tako što je fond banci u zalog dao, tvrde naši izvori, svoje potraživanje prema državi koja mu je dužna osigurati novac, odnosno dionice, za isplatu duga. Tako banka kod koje je Umirovljenički fond zadužen, a riječ je navodno o Zagrebačkoj banci, u zalogu nema dionice Croatia osiguranja i Janafa nego papir kojim je priznato potraživanje Umirovljeničkog fonda prema državi. Naravno, taj dokument prati i službena odluka Vlade o prijenosu dionica dva spomenuta društva.
Hoće li država ostati bez 29 posto dionica u Croatia osiguranju i 10,66 posto dionica Janafa, odlučit će nova vlada. Ona može provesti odluku svojih prethodnika i smanjiti udjele u Croatia osiguranju i Janafu ali može i novčano obeštetiti Umirovljenički fond i priznati otplatu duga kao obvezu proračuna, što bi povećalo proračunski minus. Druga opcija je možda i vjerojatnija jer su iz Kukuriku koalicije godinama upozoravali da otplatu duga umirovljenicima treba uključiti u proračun, jer ona i jest obveza proračuna, jer se za njezino ispunjavanje prodaju državne dionice, a da je prethodni prijenos tih dionica Umirovljeničkom fondu samo forma kojom se želi izbjeći uključivanje te obveze u proračun. Gotovo je sigurno, tvrde naši sugovornici iz Kukuriku koalicije, da se država neće odreći dionica u Janafu, jer to poduzeće je strateško i ne smiju se prodavati njegovi udjeli. Što se tiče Croatia osiguranja tu Kukuriku nije protiv privatizacije, ali stratezi u toj koaliciji smatraju da prodaja po sistemu »dio po dio« najlošija opcija.
Uskoro deblokada Ine
Uz raspetljavanje vlasničke strukture u Croatia osiguranju i Janafu u narednim će tjednima, ako ne i danima postati jasnija i situacija u Ini. Trgovina dionicama te tvrtke je u blokadi gotovo devet mjeseci, ali pitanje je dana kad će se ispuniti svi uvjeti za nastavak trgovine, a onda će MOL-u biti dovoljno tek jedan posto dionica, da uz one koje već posjeduje i za udjele za koje ima opcijske ugovore o kupnji, stekne većinski udio u domaćoj naftnoj kompaniji iznad 50 posto. Ina je u blokadi, kako se doznaje, zato što se ni njezinoj upravi ne žuri s formalnostima koje mora ispuniti kako bi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ponovno dopustila trgovina.
U krugovima bliskim Ini može se čuti kako se MOL-u ne žuri jer ne želi da ga se optuži kako se u vremenu prijenosa vlasti u Hrvatskoj dokopao većinskog udjela, jer su gotovo sigurni da je to ionako samo pitanje trenutka. Vladin pokušaj da ih zakonom zaustavi na 49 posto propao je, Kukuriku koalicija protivila se takvom zakonu, pa u MOL-u i nemaju razloga za žurbu jer većinski se paket sada čini potpuno izvjesnim ukoliko DORH u istrazi protiv Ive Sanadera ne zatraži privremenu mjeru zabrane raspolaganja Ininim dionicama. Zasad ništa ne ukazuje da tužiteljstvo planira takav potez, pa će se, sudeći i po najavama iz tabora nove vlasti, odnosi s Mađarima i budućnost Ine rješavati ugovorom između dva vlasnika – hrvatske države i MOL-a.
