Na povećanje poreza na kuće za odmor se odlučilo 50-ak gradova i općina u uglavnom turistički orijentiranim krajevima / Snimio Mateo Levak
Čak 17 istarskih gradova i općina odlučilo se na najveće povećanje poreza na vikendice, a maksimalan iznos uveli su i Zagreb, Rijeka i Šibenik...
povezane vijesti
- Lopov u Crikvenici vlasniku vikendice pričinio štetu od najmanje 35.000 eura. Odnio umjetničke slike, TV i drugo
- Lovranci Nataša i Adriano u malom selu na Ćićariji stvorili su pravi mali turistički biser: “Ovdje svaki komad ima svoju priču”
- Danas istječe rok za prijavu nekretnina za odmor: Evo kolike su kazne
Nakon što je početkom godine jedinicama lokalne samouprave ukinut prirez, mnogi gradovi i općine taj su nedostatak u svojim proračunima kompenzirali povećavanjem stopa poreza na dohodaka, dok su se neki odlučili na povećanje poreza na kuće za odmor, a na taj se potez odlučilo 50-ak gradova i općina u uglavnom turistički orijentiranim krajevima, među kojima prednjači Istra gdje se čak 17 gradova i općina odlučilo na maksimalno povećanje poreza na vikendice od pet eura po kvadratnom metru.
Maksimalan iznos poreznog opterećenja za vikendice uveli su i Zagreb, Rijeka i Šibenik dok su Dubrovnik i Mljet, koji dosad uopće nisu naplaćivali porez na vikendice, od ove godine uveli najveće porezno opterećenje od pet eura po kvadratnom metru.
Korisne površine
Prema podacima Porezne uprave, od 566 jedinica lokalne samouprave na povećanje poreza na vikendice odlučilo se 240 jedinica, no većina gradova i općina, njih 303, među kojima su turistička središta Split i Zadar, ipak je zadržala postojeće porezno opterećenje, odnosno nije ga povećavala, dok je 13 jedinica lokalne samouprave taj porez čak i smanjilo.
Na manje povećanje poreznog opterećenja za vikendice odlučili su se Kaštela i Karlovac koji su porez podigli na dva eura. Podsjetimo, taj je porez do početka ove godine iznosio od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine, a od prvog siječnja ove godine donja granica je spuštena na 0,60 eura, a gornja podignuta na pet eura.
Nova pravila za kratkoročno iznajmljivanje smještajaOd 2026. godine na snagu stupaju nova pravila za sve iznajmljivače u Europskoj uniji. Po novim pravilima internetske platforme preko kojih se vrše rezervacije turističkog smještaja, kao što su Booking ili Airbnb, morat će svakog mjeseca tijelima javne vlasti dostavljati podatke o aktivnostima tj. prometu za smještajne jedinice. Tako će se poboljšati kontrolni mehanizam privatnih iznajmljivača. Također, novom se uredbom ujednačuju pravila registracije smještaja na europskoj razini i propisuju se podaci koje iznajmljivači moraju dostaviti nadležnim tijelima prilikom registracije smještaja. U slučaju da se provjerom utvrdi da su podaci koje je dostavio iznajmljivač netočni, nadležna tijela moći će izdati nalog da se uklone sve smještajne ponude iznajmljivača s internetskih platformi, pojasnio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Tomislav Sokol, dodavši da će kazne za nepoštovanje novog zakona odrediti države članice pri čemu je propisano da te kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Istaknuo je da se novim pravilima uređuje kratkoročno iznajmljivanje smještaja koje je u zadnje vrijeme postalo sve važniji dio turističkog sektora. Sokol je podsjetio i na to da usluge kratkoročnog smještaja čine gotovo četvrtinu ukupne ponude turističkog smještaja u EU-u. |
Osim što je odredio maksimalni porez na apartmane za iznajmljivanje, Grad Zagreb kreće i u utvrđivanje točnog broja iznajmljivača, odnosno u suradnji s Poreznom upravom provjerit će jesu li ovim porezom obuhvaćeni svi obveznici koji ga moraju plaćati.
Naime, Zagreb je prošle godine od poreza na kuće za odmor uprihodio samo 77 tisuća eura, odnosno taj je porez platilo 500-njak iznajmljivača, a u Gradu pretpostavljaju da je takvih iznajmljivača znatno više, posebno uzme li se u obzir podatak koji je iznio potpredsjednik Vlade Branko Bačić o 54 tisuće praznih stanova u glavnom gradu.
U Zagrebu stoga procjenjuju da bi od ovog poreza trebali uprihoditi gotovo 20 milijuna eura.
Zanimljivo je da su neki kontinentalni gradovi i općine, koji ne spadaju pod turistička područja, također odlučili povećati porez po »kvadratu« kuće za odmor s dosadašnjih 1,99 eura na 4 eura, poput Ozlja, Duge Rese, Ravne Gore, Rešetara i Lovinca, ali i Plitvičkih jezera koja ipak spadaju pod turističku destinaciju, i to cjelogodišnju.
Po krevetu
Napomenimo i da je manji broj jedinica lokalne samouprave povećao i paušal koji iznajmljivači plaćaju po krevetu, no u njih 80 posto taj paušal i dalje ostaje do 40 eura po krevetu, dok su gradovi i općine u kontinentalnom dijelu Hrvatske zadržale najniži paušal od 19,91 eura, a tridesetak općina i gradova naplaćuje paušal od 100 do čak 199,08 eura po krevetu.
Ministar financija Marko Primorac nedavno je rekao da smo se u Hrvatskoj orijentirali na smanjenje poreznog opterećenja rada, nauštrb poreznog opterećenja potrošnje, a poreznim izmjenama koje su na snagu stupile početkom godine ide se i prema većem opterećenju kapitala i imovine.
Pritom je ocijenio da je ukidanje prireza i prepuštanje dominantnije uloge jedinicama lokalne samouprave za utvrđivanje stopa poreza na dohodak itekako polučilo željene učinke, podsjetivši da od ukupno 302 lokalne jedinice koje su imale prirez njih 242 ili više od 80 posto ga nije supstituiralo uvođenjem maksimalnih stopa poreza na dohodak, a od 463 jedinice koje su u 2023. imale porez na kuće za odmor, njih 136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura, a 52 jedinice u maksimalnom iznosu od pet eura.
