Konverziju je prihvatilo 94 posto zaduženih u švicarskim francima / snimio D. ŠKOMRLJ
Miro Kovač je kazao i kako je način na koji je sve prošle godine s konverzijom izvedeno bio »populistički i nedovoljno promišljen potez zbog kojeg sad imamo prve tužbe«. Podsjetimo, za zakon o konverziji franka su u Saboru glasali i zastupnici tada oporbenog HDZ-a
Tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač potvrdio je jučer da je u četvrtak stigla prva tužba banaka protiv Hrvatske zbog konverzije kredita u »švicarcima«, no nije kazao o kojoj se banci radi. Prema neslužbenim informacijama, tužbu je podnio talijanski Unicredit, u čijem se vlasništvu nalazi i Zagrebačka banka, jedna od osam banaka koje su nudile kredite u švicarskim francima. Već se duže vrijeme spominje kako se banke spremaju na tužbu pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, na što se Unicredit banka prva i odlučila. Banke, naime, tvrde da će na konverziji, koju je prihvatilo 94 posto zaduženih u švicarskim francima, dugoročno izgubiti osam milijardi kuna.
Kovač je jučer, potvrđujući da je prva tužba stigla, kazao kako će hrvatska strana pokušati pronaći rješenje s bankama, koje bi što manje opteretilo državni proračun, ali i zaštitilo građane koji su podigli te kredite.
»Prva tužba je stigla, to je točno. Mi smo već održali i sastanak na tu temu s predsjednikom Vlade. U konzultacije je uključeno i Državno odvjetništvo, Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa, i mi ćemo prepustiti DORH-u da vodi razgovore na tu temu pred sudom gdje je ta tužba i predana«, izjavio je Kovač, dodajući kako je način na koji je sve prošle godine s konverzijom izvedeno bio »populistički i nedovoljno promišljen potez zbog kojeg sad imamo prve tužbe«. Podsjetimo, za zakon o konverziji franka su u Saboru prošle godine glasali i zastupnici tada oporbenog HDZ-a.
Na Hinin upit upućen bankama planiraju li, ili su i one već podnijele tužbe protiv Hrvatske, jučer je odgovorila Addiko bank (bivša Hypo-Alpe-Adria), napominući da »u skladu sa svojim pravima i zaštitom interesa razmatraju sve pravne mogućnosti koje su im na raspolaganju«, dok su iz Raiffeisenbank Austria (RBA) prenijeli odgovor svoje matične Raiffeisen Bank International AG u kojem stoji da su »lokalne banke osporile pred Ustavnim sudom RH ustavnost Zakona o potrošačkom kreditiranju«. »Štoviše, banke su hrvatsku Vladu obavijestile o sporu kao pripremu za arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova«, zaključuje se u odgovoru Raiffeisena.
Fingirani pritisak
Prema mišljenju udruga koje se bave zaštitom kreditno zaduženih građana, država ne smije dozvoliti ucjene banaka, koje su nezakonito poslovale, te na raspolaganju ima mehanizme pomoću kojih banke može spriječiti u daljnjem, samovoljnom ponašanju.
Goran Aleksić iz udruge Franak mišljenja je da je Vlada s bankama postigla nekakav dogovor, odnosno da je tužba banaka sad fingirani pritisak na koji će Vlada pak odgovoriti nekim dogovorenim ustupkom poput poreznih olakšica ili slično. »Vlast koja dopusti bankama takvo ponašanje i manipuliranje nije prijatelj ove države«, ističe Aleksić, koji će biti i novi saborski zastupnik. Banke, napominje, nipošto nisu u gubitku, dapače, i ne smije im se dozvoliti ovakva ucjena. Kako su izračunali u udruzi Franak, banke su nezakonitim povećanjima kamata stekle pet milijardi kuna, a na tečajnim razlikama u kamatama još jednu milijardu kuna, bilježe profit i s konverzijom neće ništa izgubiti. Hrvatska, smatraju u udrugama, ima elemenata za protutužbu prema bankama. »Država banke može kazniti zbog nezakonito podizanja kamata, odnosno naplatiti im porez na aktivu«, kaže Ivan Kontrec iz Udruge kreditnih dužnika (KREDA), napominjući kako je vijest o tužbi Unicredita samo pritisak koji ima cilj zastrašivanja javnosti da će konverziju »švicaraca« morati platiti svi porezni obveznici.
Bivši ministar financija SDP-ov Boris Lalovac kritizirao je odluku Zagrebačke banke:
– Žalim zbog bahatosti banaka, pogotovo u trenutku dok nova vlada još nije sastavljena, kazao je Lalovac koji odbija optužbe Mire Kovača o tome da su odluke bivše SDP-ove vlade uzrok ovom problemu.
– Podsjećam da su te odluke u Saboru bile donesene jednoglasno. HDZ je nevjerodostojan: ako su bili protiv, to su tada trebali reći, rekao je. Kazao je da se država ne treba bojati, da ima jake instrumente koje može uvesti – primjerice, porez na aktivu banaka. (T.T.)
Opomena Komisije
Aleksić napominje i to kako sud u Washingtonu od ulasaka Hrvatske u EU ne može biti nadležan našim sporovima, jer za njih vrijede samo hrvatski zakoni.
Podsjetimo, i Europska komisija je u lipnju Hrvatskoj poslala opomenu kojom od nje traži obrazloženje tzv. Zakona o konverziji, a ne bude li njime zadovoljna, može pokrenuti sudski postupak i naplatu »penala« Hrvatskoj. Udruga Franak je pak, također u lipnju, DORH-u podnijela prekršajne prijave protiv osam banaka zbog nezakonito određenih kamata, uz tvrdnju kako banke dulje od deset godina manipuliraju kamatnim stopama, a država tome još uvijek nije stala na kraj. Potencijalna kazna za banke je od osam do čak 20 milijardi kuna, zbog čega iz udruga pozivaju pravnu državu da se pozabavi ovim slučajem i ne pristaje na ucjene banaka.
