Dan romskog jezika

U Zagrebu prvi kamen spoticanja u spomen na stradale Rome u NDH

Hina

Foto Emica Elvedji/PIXSELL

Foto Emica Elvedji/PIXSELL

Prvi kamen spoticanja u znak sjećanja na Rome iz obitelji Nikolić, Lakatoš, Štefanović, Maleković, Kovačević i Šajnović, odvedenih i ubijenih 1942. u logoru Jasenovac, položili su ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Nataša Popović i saborski zastupnik Veljko Kajtazi



Prvi kamen spoticanja (njemački Stolperstein) u spomen na stradale pripadnike romskog naroda u NDH za vrijeme holokausta postavljen je u petak, na Svjetski dan romskog jezika, na pločnik u Parku 5. studenoga, na mjestu s kojeg je u ustaške logore odvedeno 69 Roma iz šest obitelji.


Prvi kamen spoticanja u znak sjećanja na Rome iz obitelji Nikolić, Lakatoš, Štefanović, Maleković, Kovačević i Šajnović, odvedenih i ubijenih 1942. u logoru Jasenovac, položili su ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust Nataša Popović i saborski zastupnik Veljko Kajtazi.


Najavljeno je da će se na širem području Zagreba do prosinca postaviti još 19 kamena i pragova spoticanja za zagrebačke romske žrtve ustaškog ražima.




Prema službenim podacima Spomen područja Jasenovac, za vrijeme II. svjetskog rata ubijeno je 16.137 Roma, među kojima velik broj žena i djece koji su svjedočili genocidu na tlu tadašnje NDH, kao i drugim nacističkim logorima diljem Europe, posebice u Auschwitzu.


“Kameni spoticanja” su male umjetničke mjedene pločice u znak sjećanja na stradale žrtve holokausta, a ugrađuju se u nogostupe ispred zadnjih adresa na kojima su živjele ili s kojih su odvedene i potom ubijene.


Riječ je o projektu koji je u Zagrebu 2020. započeo Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, postavljanjem prvih 20 kamena spoticanja u užem centru grada u spomen na židovske žrtve ustaškog režima.


Centar je nastavio s inicijativom i u ovoj godini će se postaviti 20 kamena i pragova spoticanja za stradale sugrađane romske nacionalne manjine, nevine žrtve tadašnjeg kvislinškog ražima, od kojih je prvi danas postavljen.


Prvi kamen spoticanja položio je njemački umjetnik Gunter Demnig u prosincu 1992. na pločnik ispred povijesne gradske vijećnice u Kölnu – 50 godina nakon naredbe jednog od nacističkih vođa Heinricha Himmlera, pod nazivom “Dekret iz Auschwitza” o deportaciji Sinta i Roma, napomenuo je njemački veleposlanik Robert Richard Klinke.


“Okupili smo se radi humanističke ideje projekta ‘Stolperstein’ koji je posvećen sprječavanju od zaborava učinjenih strahota nacističke, ali u Zagrebu i Hrvatskoj od strane ustaške vlasti”, rekla je Nataša Popović.


Kajtazi je kazao kako se i na ovaj način, prisjećajući se žrtava, podiže svijest javnosti da su Romi integralni dio našeg društva stotinama godina te da je njihovo stradanje uvijek bilo u drugom ili trećem planu.