ZAGREB – Broj zaposlenih u javnom zdravstvu u tri je godine, od kraja 2017. do kraja 2020. godine, porastao za 5.077, a od tog broja 3.630 otpada na zdravstveno osoblje. Podatke o zapošljavanju zdravstvenog osoblja u posljednje tri godine dobili smo od Ministarstva zdravstva koje nam je ustvari proslijedilo podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jer taj zavod vodi podatke zaposlenih u javnom zdravstvu. To znači da od ukupnog broja novozaposlenih u javnom zdravstvu, u posljednje tri godine na zdravstveno osoblje otpada 71,5 posto novih zapošljavanja.

U odgovoru HZJZ-a, što nam ga je proslijedilo Ministarstvo zdravstva, navodi se i to da se u tri godine broj zaposlenih doktora medicine u javnom zdravstvu povećao za 660, broj medicinskih sestara, medicinskih tehničara i primalja za 1.767, te ostalog zdravstvenog osoblja za 1.203. Tko sve spada u ostalo zdravstveno osoblje, u svom odgovoru nisu precizirali. Iz njihovog odgovora proizlazi da je u javnom zdravstvu mimo zdravstvenih radnika u posljednje tri godine zaposleno i 1.447 ljudi koji su neke druge struke.

Liječnici koncesionari

I prema podacima koje smo dobili od Hrvatske liječničke komore, broj zaposlenih liječnika u javnom zdravstvu se povećao, ali oni nude i objašnjenje kako se to dogodilo. Prema njihovim podacima, u siječnju 2017. godine u javnom sektoru zdravstva bilo je zaposleno ukupno 13.310 liječnika, od toga 1.726 liječnika koncesionara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji nisu u sustavu Centraliziranog obračuna plaća (COP). To znači da je u sustavu COP-a, odnosno na plaći iz državnog proračuna, početkom 2017. godine bilo 11.584 liječnika.

Prema podacima iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva Hrvatske liječničke komore na dan 12.3.2021. u javnom sektoru zdravstva zaposlena su ukupno 14.373 liječnika, od toga 1.832 liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u sustavu koncesija koji nisu u sustavu Centraliziranog obračuna plaća (COP). Prema tome je u sustavu COP-a bio 12.541 liječnik, što je gotovo tisuću više nego početkom 2017. godine.

(Ne)usporedivi podaci

No, iz Hrvatske liječničke komore objašnjavaju da brojčani podaci iz 2017. i 2021. godine nisu usporedivi i to zato što u broju iz 2017. godine nije sadržana cijela generacija (400 do 500) netom diplomiranih doktora medicine koji su u tom trenutku bili pripravnici bez odobrenja za samostalan rad. Naime, tada su, navode iz Hrvatske liječničke komore, obavljeni pripravnički staž i položeni stručni ispit bili uvjeti za dobivanje odobrenja za samostalan rad.

– Prema sadašnjim propisima, doktori medicine odmah nakon završetka studija medicine stječu pravo za dobivanje odobrenja za samostalan rad i kao takvi su uračunati u ukupan broj zaposlenih liječnika u javnom sektoru zdravstva na dan 12.3.2021. godine, navode iz Komore.

Među liječnicima koji rade u javnom zdravstvu je i 247 umirovljenih liječnika koji rade na pola radnog vremena, to znači da je gotovo svaki 50. liječnik u sustavu zdravstva zapravo umirovljenik.

Iz Komore napominju i to da je od početka 2017. godine do sredine ožujka ove godine iz Hrvatske u inozemstvo ukupno otišlo 480 liječnika.

Prema podacima iz Digitalnog atlasa, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju u inozemstvo je otišlo ukupno 940 liječnika. Njihova je prosječna dob 36 godina i imaju osam godina iskustva. Njih su u hrvatskom zdravstvu prema svim raspoloživim podacima zamijenili, barem kad je popunjavanje broja u pitanju, dijelom umirovljeni liječnici, a dijelom liječnici koji su tek stekli diplome.