Protiv komemoracije

U Karlovcu prosvjedni skup tristotinjak hrvatskih branitelja

Hina

Foto Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Foto Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Nekoliko udruga proisteklih iz Domovnskog rata predvođeni karlovačkom Udrugom specijalne policije Grom, prosvjedovali su protiv najave Srpskog narodnog vijeća da će na tom mjestu održati komemoraciju za ubijene sunarodnjake, iako je SNV sinoć objavio da su od te namjere odustali



Tristotinjak hrvatskih branitelja u ponedjeljak je održalo prosvjedni skup na Koranskom mostu u Karlovcu, gdje je prije 29 godina hrvatska Specijalna policija zaustavila rezerviste JNA te time spriječila okupaciju Karlovca pri čemu je ubijeno 13 razoružanih ratnih zarobljenika.


Nekoliko udruga proisteklih iz Domovnskog rata predvođeni karlovačkom Udrugom specijalne policije Grom, prosvjedovali su protiv najave Srpskog narodnog vijeća da će na tom mjestu održati komemoraciju za ubijene sunarodnjake, iako je SNV sinoć objavio da su od te namjere odustali, te da će komemoraciju održati u Pravoslavnoj crkvi u Karlovcu i grobljima u Parunovcu i Čatrnji, što su danas i učinili.


Na prosvjednom skupu na mostu bio je i umirovljeni general, saborski zastupnik i član Odbora za ratne veterane Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) koji je rekao Hini da se ovdje “brani istina o Domovinskom ratu”.




“Nećemo dozvoliti da se istina relativizira, da se povijest izokreće. Ovaj događaj na Koranskome mostu bio je akt samoobrane i simbol je tadašnje ugroženosti i obrane od okupacije. Danas kada Srpsko narodno vijeće želi kroz taj tragičan događaj izjednačiti žrtvu i agresora, mi se moramo okupiti da poručimo da to ne prihvaćamo”, rekao je Sačić.


On, kao ratni načelnik Stožera specijalne policije, kazao je da su pripadnici Specijalne policije Grom “branili Karlovac slavno, časno, pošteno i hrabro, te da je njihov pripadnik Mihajlo Hrastov za taj događaj na Koranskome mostu osuđen u krajnje dvojbenom procesu, jer je nakon tri oslobađajuće prvostupanjske presude Vrhovni sud donio presedan-presudu bez vraćanja predmeta na ponovno suđenje”.


Osim toga, kaže Sačić, država Hrvatska Hrastova tuži za 6,5 miljuna kuna za naknadu troškova odštete obiteljima poginulih, jer je proglašen krivim, te je najavio da će se “o tome morati razgovarati ozbiljno, jer Hrastov nosi stigmu i nepojmljivo ogroman dug, a jasno je da on to 21. rujna 1991. ne bi učinio da nije bilo rata i velikosrpske agresije, obrane Karlovca i Hrvatske”, rekao je Sačić.


Slačanin: Skup podrške Mihajlu Hrastovu 


U ime organizatora prosvjeda, predsjednik karlovačke Udruge Specijalne jedinice policije Grom Josip Slačanin rekao je medijima da je ovo skup “jedinstvene podrške Mihajlu Hrastovu koji je zaslužan što je Karlovac danas to što jest, jer su tu zastavljeni ljudi pod uniformama i naoružanjem koji nisu u Karlovac došli na kavu, već kao agresori, neprijateljski vojnici”.


“Mi nemamo ništa protiv da SNV održava mise za njih i da im zapale na groblju svijeće, to je ljudski, ali komemoraciju njima na mostu smatramo nepotrebnom i neukusnom provokacijom, jer je ovaj most simbol otpora velikosrpskoj agresiji i simbol obrambenog karaktera Domovinskog rata u kojem je neprijatelj uspostavljao veliku Srbiju na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag”, rekao je Slačanin.


Osim karlovačkih udruga na skupu su bili i predstavnici HOS-a. Predsjednik koprivničke Udruge dragovoljaca HOS-a Ivan Betlehem je za događaj na Koranskom mostu rekao da se tu “na njihovoj zapadnoj granici Velike Srbije, branila država, domovina, i to u svojem dvorištu, u srcu Hrvatske”, te da treba znati da su tu “rezervisti JNA digli ruku na Hrvatsku koja se morala obraniti, te da je u toj obrani do kraja rata poginulo 15.000 hrvatskih branitelja i 400 djece”.


U jučerašnjoj objavi SNV-a osuđena je “nehumana egzekucija golorukih zarobljenika” na Koranskome mostu 91., te je rečeno da se od komemoracije na samom mjestu zločina odustalo “iako komemoriranje nije postupak veličanja ratne politike već antiratni čin osude ratnohuškačkih politika, koje su u konačnici dovele do stradanja ne samo civila na svim stranama i od svih strana nego i onih vojnih obveznika, koji su do izbijanja rata vodili živote u miru sa svojim susjedima gradeći za sebe i svoje obitelji kuće i dobre odnose”.