Po broju razvoda brakova smo znatno ispod prosjeka EU. Konkretno, prosjek EU je 1,9 razvod na 1.000 ljudi u 2011. godini, a u Hrvatskoj je taj prosjek 1,3
ZAGREB – Hrvatski državljani sklapaju brakova iznad prosjeka Europske unije, broj razvoda je manji nego li u Uniji koja trenutačno broji 27 država, a broj rođenih izvan brakova je znatno manji od prosjeka EU. Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj se 2011. sklopilo 4,6 brakova na tisuću stanovnika, što je za 0,2 iznad prosjeka. Najmanje brakova na tisuću stanovnika sklopljeno je u Bugarskoj (2,9), a najviše na Cipru, čak 7,3. Po broju razvoda brakova smo znatno ispod prosjeka EU. Konkretno, prosjek EU je 1,9 razvod na 1.000 ljudi u 2011. godini, a u Hrvatskoj je taj prosjek 1,3. Instituciju braka najozbiljnije shvaćaju na Malti gdje razvodi jedva da se i bilježe (0,1 na 1.000 stanovnika), i to tek odnedavna. Bračne zavjete najležernije shvaćaju u Latviji gdje bilježe četiri razvoda na tisuću stanovnika. Snaga tradicijskih vrednota u Hrvatskoj vidljiva je iz podataka o broju rođenih izvan braka. U EU se dvoje od pet djece rađa izvan braka, a u Hrvatskoj svako sedmo dijete. Manje djece izvan braka u zemljama članicama Unije rađa se samo u Grčkoj (sedam posto), Najviše djece izvan braka rađa se u Estoniji, čak 59 posto. Broj izvanbračne djece u porastu je svim zemljama članicama. Godine 1990. izvan braka rođeno je 17,4 posto djece, a do 2011. taj je postotak porastao na 39,5 posto. Usporedni podaci jasno ukazuju na sociodemografske promjene u 27 članica Unije od 1990. godine: sklapa se manje brakova, više je razvoda, a sve je veći broj djece koja se rađaju izvan braka.Europska unija, odnosno njenih 27 zemalja članica, i dalje bilježi porast broja stanovnika. U dva desetljeća, od 1992. godine, broj stanovnika porastao je za šest posto i procjenuje se da trenutačno u Uniji živi 503,7 milijuna ljudi. Nastavlja se i trend starenja stanovništva, pa je udio starih (iznad 65 godina) povećan s 14 na 18 posto. Promjene u dobnoj strukturi Eurostat bilježi promjenama u udjelu ovisnog stanovništva, odnosno mlađih od 15 godina i starijih od 65 godina. Udio ovisnog stanovništva premašio je 50 posto i za 0,7 postotnih poena je više nego prije dva desetljeća. Starenje se vidi iz pada udjela mladog ovisnog stanovništva s 28,5 posto na 23,4 posto, ali i povećanja udjela starog ovisnog stanovništva s 21,1 posto na 26,8 posto. Prema Eurostatu udio ovisnog stanovništva u Hrvatskoj je ispod prosjeka Unije i iznosi 47,7 posto.
