Narušeni radni standardi / Foto NL arhiva
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, a potom i građevinarstvo te ugostiteljstvo, djelatnosti su u kojima su najčešće prisutni ozbiljni oblici iskorištavanja radnika, pokazalo je izvješće
ZAGREB Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, a potom i građevinarstvo te ugostiteljstvo, djelatnosti su u kojima su najčešće prisutni ozbiljni oblici iskorištavanja radnika, pokazalo je izvješće u kojem se istražuju kazneni oblici iskorištavanja radne snage u Europskoj uniji koja se ili seli unutar zemalja članica ili doseljava na područje Unije.
Osim tri djelatnosti koje je većina članica Unije istaknula kao »najranjivija« područja u kojima se krše prava radnika, na popisu su i rad u domaćinstvu, odnosno poslovi poput čuvanja djece, održavanja domaćinstva, skrbi o starijim osobama, a iskorištavanje radnika prisutno je i u proizvodnji.
U Hrvatskoj je građevinarstvo djelatnost najpodložnija iskorištavanju radne snage, a potom slijede ugostiteljstvo te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.
U Njemačkoj, Italiji, Poljskoj su, primjerice, radnici u poljoprivredi najizloženiji mogućem iskorištavanju, a potom slijede druge djelatnosti. Finska, pak, kao najranjiviju djelatnosti ističe ugostiteljstvo, a Irska rad u domaćinstvu.
Radnici koji se sele unutar EU ili se useljavaju u EU izloženi su riziku da postanu žrtve određenih oblika ozbiljnog iskorištavanja radnika, unatoč zakonodavstvu koje to zabranjuje, navodi Agencija za temeljna prava.
Prijedlozi Agencije na tragu su onog što se trebalo realizirati europskom platformom borbe protiv rada na crno. Ona je predviđala daleko veću koordinaciju među državama članicama u iskorjenjivanju sive zona rada u kojoj se radnici najčešće i iskorištavaju. No, ta je ideja na dugom štapu s obzirom da je dio zemalja EU-a iskazao zadršku prema zajedničkom rješavanju problema.
Nekažnjavanje takvih djela, odnosno iskorištavanja rada, je sveprisutno, a dio razloga za to je činjenica da žrtve rijetko podnose prijave protiv poslodavaca koji iskorištavaju njihov rad i to jer su »spriječene ili se boje gubitka posla«.
Takvo stanje ne šteti samo žrtvama, već ima i šire posljedice, jer narušava radne standarde. Stoga Agencija među ostalim predlaže da države članice EU-a trebaju osigurati sveobuhvatan, učinkovit i dobro opremljen sustav inspekcija na radnom mjestu.
Kako bi se povećala učinkovitost istraga iskorištavanja rada, potrebno je uspostaviti bliske veze između policije, javnih tužitelja, inspekcija rada, službe podrške kao i udruga poslodavaca ne samo na nacionalnoj razini, već i prekogranično.
