U posljednjih 10 godina iz hrvatskog je školskog sustava »nestalo« gotovo 60 tisuća učenika. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja ove školske godine u hrvatskim je školama 58.570 učenika manje nego školske godine 2013./2014., što je više od broja stanovnika nekih hrvatskih gradova poput Karlovca ili Pule. Iako se broj učenika kontinuirano smanjuje već četvrt stoljeća, u tih posljednjih deset godina broj zaposlenih nastavnika u hrvatskim školama nije pratio taj trend, već je imao uzlaznu putanju i to značajnu.

Očuvati škole

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u posljednjem desetljeću broj nastavnika u hrvatskom školskom sustavu povećao se za više od šest tisuća. Točnije, školski je sustav bogatiji za 6.359 nastavnika, a najveća ekspanzija nastavničkih radnih mjesta je u sustavu osnovnog obrazovanja. Iako je vjerojatno riječ o podacima koji nisu u brojku točni, jer dio nastavnika radi u više škola pa su možda i dva puta evidentirani, porast broja nastavnika je evidentan. Dio tog porasta broja zaposlenih nastavnika u osnovnoškolskom sustavu vjerojatno se odnosi i na sve veću potrebu škola za organizacijom programa produženog boravka. Istovremeno, iako broj učenika pada, razredni odjeli se ne gase u tolikoj mjeri, već se broj učenika u njima smanjuje.

Podaci za prošlu školsku godinu kažu da je u sustavu osnovnog obrazovanja radilo 35.263 nastavnika, što je za čak četiri tisuće nastavnika više nego na početku školske godine 2013./2014., kada je taj školski sustav brojao 31.263 zaposlenih djelatnika učiteljskog i nastavničkog profila. Najveći broj njih, 34.776, lani je radilo u državnim školama, a upravo državni osnovnoškolski sustav uz najveći pad broja učenika bilježi i najveći porast zaposlenih nastavnika, jer prije jednog desetljeća u tom je sustavu bilo 31.090 nastavnika. U posljednjih deset godina porastao je i broj nastavnika s punim radnim vremenom, jer nekad smo ih imali 24.110, a prošle školske godine ih je bilo 26.507.

U tom se desetogodišnjem periodu čak smanjio i broj osnovnih škola, jer prema podacima resornog ministarstva, prije deset godina Hrvatska je imala 885 matičnih osnovnih škola i 1.220 područnih, dok je ove godine 927 matičnih i 1.084 područnih škola. U deset godina zatvorene su 94 škole. Broj matičnih povećao se za 42 škole, ali se broj područnih smanjio za čak njih 136. Samo ove školske godine u odnosu na prošlu broj učenika u osnovnim školama pao je za njih 4.515, a u zadnjih deset godina 26.079.

Manji razredi

Poput osnovnoškolskog i srednjoškolski obrazovni sustav godinama bilježi gubitke učenika, ali i rast broja zaposlenih nastavnika. Istina, u nešto manjem obimu nego u osnovnim školama. Broj srednjoškolskih nastavnika u desetogodišnjem razdoblju povećao se za 2.359 zaposlenih i opet najviše onih na platnoj listi resornog ministarstva, kojih je 2.359 više nego prije deset godina. Srednje su škole prošle školske godine imale 26.813 zaposlenih nastavnika, njih 25.620 u državnim školama, a prije deset godina bilo je 24.454 srednjoškolskih nastavnika, od čega njih 23.332 u državnim školama. Tako je u državnim školama broj zaposlenih nastavnika porastao za njih 2.298. Za razliku od osnovnih škola u srednjima se broj nastavnika s punim radnim vremenom smanjio, jer nekad ih je bilo 15.360, a lani 13.821. Međutim smanjio se i broj učenika, i to za 32.491.

Istovremeno prema podacima Ministarstva u čak 412 školskih objekata ove školske godine sjedi 10 ili manje učenika, što je 17 posto objekata, a svaka druga osnovna škola, odnosno njih 50 posto ima do 50 učenika. Rast broja zaposlenih nastavnika i konstantni pad broja učenika doveli su do toga da pada prosječan broj učenika u razrednom odjelu; na razini Hrvatske ih je svega 17 u razredu. Podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je prošle godine odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju u Hrvatskoj bio 1: 8,7.