Ivan Đikić bez dlake na jeziku

‘U Hrvatskoj imamo kastnu podijeljenost. Imate građane, a imate i političare koji mogu što žele i uvijek to pravdaju višim interesom’

P. N.

Foto Robert Anić PIXSELL / arhiva NL

Foto Robert Anić PIXSELL / arhiva NL

"Elitizam je previše pozitivna riječ. Rekao bih da toksičnost postaje u tome da politički interes nadvladava interes hrvatske i društva", navodi Đikić



Znanstvenik Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu komentirao je danas pogreb Milana Bandića u Zagrebu, na kojem su se okupile tisuće ljudi.


“Kad se ljudi okupljaju na sprovodima, to je potrebno nama živima da se na dostojanstven način oprostimo od onih koje smo voljeli, s kojima smo živjeli… Ne smije se omalovažavati okupljanje na jednoj strani, a na drugoj rigorozno kažnjavati ako se ljudi ne slažu s određenom politikom Stožera. Stožer je izgubio još jednom status koje bi trebao imati, kvalitetno tijelo koje bi trebalo štititi sve”, kazao je Đikić za N1.


Kaže da su takva okupljanja opasna jer su izvor superširenja.


Kastna podijeljenost




“Virus je uvijek oko nas. Ako mu dopustimo, on će se proširiti. Na mnogima od tih okupljanja ljudi ne prihvaćaju svoju odgovornost, ljudi ignoriraju simptome, širi se virus. Tek nakon dva, tri tjedna vidjet ćete posljedice tog širenja, toga se svi boje. Očekujem da će biti posljedice na mlade, koji će reći ako mogu oni, možemo i mi. Već dugo u Hrvatskoj vidimo kastnu podijeljenost, političare koji mogu u većini stvari raditi što žele i to uvijek opravdaju višim interesom, imate građane”, primijetio je Đikić.


Kaže da je ispraćaj Zlatka Kranjčara bio, nasuprot Bandićevog, puno odgovorniji i dostojanstveniji.


“S druge strane vidjeli smo skup političara gdje su se okupljali bez ikakvih velikih emocija, osim obitelji. Imamo malu grupu ljudi koja na agresivan način dobiva što želi, svi ostali moraju se truditi da dostojanstveno prežive”, dodao je Đikić, koji se ne slaže da je u pitanju elitizam.


“Elitizam je previše pozitivna riječ. Rekao bih da toksičnost postaje u tome da politički interes nadvladava interes hrvatske i društva”, navodi.


Osvrnuo se Đikić i na rat oko cjepiva i nepoštivanje ugovora od strane farmaceutskih kompanija, za što navodi da je posljedicagubitka jednog globalnog pristupa.


“Mislim da smo izgubili šansu ne samo na početku, nego i sada kod cijepljenja, da pokažemo snagu svijeta, udruženost i rad preko Covaxa šrto ga je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija. Radi se dosta o prititiscma vlada na proizvođače, o političkim interesima, političkim utjecajima, gospodarskim utjecajima otvaranjem različitih gospodarskih grana u stvaranju cjepiva. Interes – materijalni, politički i novčani – nadvladao je potrebe borbe proitiv covida. Nisam siguran da nam je to najbolji put, mislim da ćemo zbog toga imati pandemiju duže nego što bismo da smo se cijepili pravilno, globalno i na vrijeme”, kazao je Đikić za N1.


Sputnik u Hrvatskoj


Komentirao je i priču oko Sputnika u Hrvatskoj, ističući da se uvijek treba držati pravila odobravanja lijekova.


“Ne postoji niti jedna zemlja koja može preuzeti rizik da vjeruje trećoj ili petoj zemlji ako regularna tijela Hrvatske ili EU-a nisu potvrdila cjepivo. To ne znači da se u pozadini ne trebaju pregovori vršiti, moliti proizvođače da prođu regulatorno tijelo EMA-u. Tu je EU izgubila vrijeme”, kazao je, a na upit zašto Rusija izvozi cjepivo iako ni kod sebe nije sve procijepila, odgovara;


“Radi se više o interesu Rusije. Mislim da oni žele biti važni na političkoj mapi. Jednom kad ih regulatorna tijela odobre (cjepiva), onda nema nikakve razlike… To je najveća sreća da su znanstvenici razvili ne jedno, nego desetak cjepiuva koja sprečavaju najteže simptome i smrtnost. Siguran sam da će Hrvatska sačuvati zdravlje građana a u isto vrijeme pokrenuti gospodarske djelatnosti, a to uključuje i turizam. To uvjerenje temeljim na onome što su pokazali do sada. Većina građana u Hrvatskoj se pridržava bazičnih mjera borbe protiv virusa, a to je izbjegavanje okupljanja, malih ili većih, nođenje maski i briga za ljude oko sebe. No kao i kod svih zemalja, imate manjinu koja je protiv mjera, koja uopće ne vjeruje u viruse, koja umanjuje smrtnost i utjecaj na zdravstveni sustav, a i na broj umrlih. Te ljude trebamo jednostavno komunikacijskim, edukacijskim, pravilnim informacijama pobiti tako da većina građana i dalje shvaća da smo i dalje u opasnosti”, zaključio je Đikić.