Povećana smrtnost

U dvije covid godine u Hrvatskoj umrlo 18 tisuća umirovljenika više od prosjeka

Hina

FOTO SERGEJ DRECHSLER

FOTO SERGEJ DRECHSLER

U godinu dana, ukupan broj umirovljenika smanjio se tako za približno devet tisuća što je najveće smanjenje otkako se prate podaci



U dvije covid godine umrlo je 18.000 umirovljenika više od prosjeka, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da je velika smrtnost starijih osoba spustila ukupan broj umirovljenika na najnižu razinu u posljednje četiri godine.


Broj umirovljenika s milijun i 241 tisuću s kraja 2020. godine pao je na jedan milijun i 232 tisuće koliko je bilo umirovljenika posljednjeg dana 2021. godine, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.


U godinu dana, ukupan broj umirovljenika smanjio se tako za približno devet tisuća što je najveće smanjenje otkako se prate podaci u RH.




Posljednjih trideset godina Hrvatska je konstantno bilježila povećanje broja umirovljenika pa smo tako 1990. imali tri zaposlena na jednog umirovljenika, odnosno gotovo dva milijuna zaposlenih i nešto više od 600 tisuća ljudi u mirovini. Od 1991. godine broj umirovljenika se više nego udvostručio, tako da je danas gotovo izjednačen broj zaposlenih s brojem umirovljenih radnika.


Pad broja umirovljenika tijekom 2021. posljedica je visoke smrtnosti u starijoj populaciji pa je tako lani umrlo gotovo 12 tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u godinama prije korone. Zbog smrti korisnika, lani je prestala isplata gotovo 61 tisuće mirovina.


Ni prva godina epidemije, kada nije bilo cjepiva, ali su zatvaranja bila stroža, nije bila toliko pogubna za starije kao 2021. Tijekom cijele 2020. umrlo je oko 55 tisuća umirovljenika, dok je prije epidemije godišnje u Hrvatskoj umiralo između 48 i 49 tisuća korisnika mirovine.


U dvije godine u Hrvatskoj je tako umrlo oko 18 tisuća umirovljenika više od prosječnog broja umrlih u posljednjih nekoliko godina. Osim korone, na pojačanu smrtnost starijih osoba vjerojatno su utjecali i drugi faktori kao što su smanjena dostupnost zdravstvenih usluga, stres, ali i samoća.


Na pojačanu smrtnost starijih vjerojatno je utjecalo i to što Hrvatska ima i jedan od lošijih udjela cijepljenih u starijoj populaciji. Osobe koje su lani umrle u prosjeku su koristile mirovinu dvadesetak godina.


Ukupan broj umirovljenika je znatno pao, no gledaju li se podaci o ulasku u mirovinski sustav, priljev novih umirovljenika nije se smanjio u odnosu na prijašnje razdoblje, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.