Članice i članovi SDP-a imat će prilike na unutarstranačkim izborima 26. rujna ove godine birati svog novog predsjednika između pet kandidata. Zadnji je u utrku u ponedjeljak, nekoliko sati prije ponoći i završetka roka za prijavu, ušao nekadašnji ministar unutarnjih poslova i aktualni predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ranko Ostojić.

Da on razmišlja o kandidaturi, nije bila nikakva tajna. Potvrdio je to i u nedavnoj izjavi za naš list kada je rekao da će konačnu odluku donijeti do krajnjeg roka, ponedjeljka 31. kolovoza. I tog je dana prelomio i odlučio se kandidirati, a okidač za taj postupak bila je istog dana održana konferencija za novinare takozvane Neretvanske skupine koja okuplja mlade SDP-ove gradonačelnike i načelnike za koje se dosad smatralo da bi mogli podržati predsjedničku kandidaturu saborskog zastupnika Peđe Grbina.

– Kandidirao sam se u roku koji je naznačen, nakon presice klana koji tvrdi da je protiv klanova. Isti oni koji su do jučer podržavali Peđu Grbina, sada podržavaju samo sebe. Kada budu potvrđene kandidature, onda ćemo biti u prilici suočiti se sa slabostima SDP-a. Jedna od njih je baš dosljednost i drugarstvo. U jučerašnjem nastupu sam čuo koliko je to nevažno, a trebalo bi biti temelj SDP-a, rekao je Ostojić.

Točna prognoza

Ostojić se za predsjednika SDP-a kandidirao i prije četiri godine. Tom je prilikom zajedno s Davorom Bernardićem ušao u drugi krug, što nije uspjelo Orsatu Miljeniću, Toninu Piculi, Karolini Leaković, Gordani Sobol i Vesni Škulić. U drugom je krugu Bernardić uvjerljivo pobijedio dobivši čak 64,5 posto glasova.

Neslužbeno se tada u SDP-u moglo čuti da razlog tako uvjerljivog poraza nije bio toliko u Ostojićevim političkim idejama i namjerama, već u činjenici da ga je dio članova smatrao neprikladnim za predsjedničku poziciju zbog nekih njegovih osobnih karakteristika. Međutim, Ostojiću treba priznati da je već tada, prije četiri godine, uočio problem s kojim će se stranka suočiti ako izabere Bernardića. Između dva kruga izbora za predsjednika stranke, Ostojić je upozorio na činjenicu da je u tom trenutku Bernardić već šest godina bio predsjednik SDP-a u Zagrebu, da je stranka za to vrijeme padala, a snaga Milana Bandića još dodatno porasla.

– Davor od 2010. vodi zagrebački SDP, ali danas imamo situaciju da je Zagreb ostao utvrda Bandića i HDZ-a. Ako je to put u buduće pobjede, ja se s time ne slažem, rekao je Ostojić prije četiri godine i pogodio.

Konferencija za novinare koja je Ostojića natjerala na kandidaturu dogodila se u ponedjeljak kasnije popodne na kojoj su pripadnici Neretvanske skupine i još neki SDP-ovi dužnosnici oglasili svoju namjeru da se kandidiraju za predsjedništvo stranke, te pritom, pomalo iznenađujuće za neke od njih, naglasili da neće podržati ni jednog kandidata za predsjednika stranke. Njihove je namjere pokušao sumirati gradonačelnik Umaga i predsjednik istarskog SDP-a Vili Bassanese.

Klanovske podjele

– Poznato je da je SDP stranka koju godinama potresaju klanovske podjele. Prije svega, radi se negativna selekcija. Provodi se kadrovska politika koja praktički ima svoj cilj, a to je urušavanje stranke zbog interesa pojedinaca, odnosno grupacija, rekao je Bassanese čija je izjava očito bila ta koja je gurnula Ostojića preko ruba i nagnala ga da se ipak kandidira za predsjednika stranke.

Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević, za kojeg se do ovog tjedna smatralo da će podržati Grbina, rekao je da je SDP imao autokratski ustroj u kojem se predsjednik stranke izjednačavao sa samom strankom.

– Stranka ne smije biti jedan čovjek jer onda ovisi isključivo o sposobnostima i mogućnostima tog jednog čovjeka kao kreatora ideja i programa. Stranka mora biti tim ljudi koji nije skupljen po principu prijateljstva, nego je objedinjen oko zajedničkih ideja i politika. Zbog svega navedenog, zbog toga što smatramo da stranka ne može biti jedan čovjek, nismo tu došli da damo podršku nekome izravno jer mislimo da je to krivo. To nije niti vjetar u leđa, osim u kvantitativnom aspektu, i to će dovesti budućeg predsjednika ili predsjednicu u poziciju u kojoj će svi oni koji danas izravno daju potporu, sutra nešto zahtijevati, rekao je Krstičević, objašnjavajući zbog čega nitko od kandidata neće dobiti njihovu podršku.

Osim ulaska Ostojića u utrku, jučerašnji je dan obilježila i opetovana izjava krapinsko-zagorskog župana i kandidata za predsjednika SDP-a Željka Kolara da je u slučaju njegove pobjede moguće ne samo da on ne bude kandidat za premijera, već i da ga stranka uopće ni nema.

Propali eksperiment

– Da je naš bivši predsjednik, kolega Bernardić, shvatio da ga javnost jednostavno ne percipira kao budućeg premijera, i da smo u vatru ubacili nekog drugog tko bi bio prihvatljiv našim članovima, simpatizerima i glasačima, vjerojatno bi imali i drukčiji rezultat. S druge strane, nakon debakla na izborima, mi prije svega moramo spasiti stranku od raspada, moramo se vratiti bazi, moramo ponovo stvoriti jednu atmosferu u stranci, vratiti povjerenje ljudi stranci. A tek nakon toga razmišljati nakon četiri godine hoćemo li uopće doći u poziciju da ćemo imati kandidata za premijera, rekao je Kolar u sučeljavanju s Peđom Grbinom i Mirelom Ahmetović.

U SDP-u se već dugo priča o mogućnosti da bi Kolar, ako postane predsjednik stranke, bio spreman prepustiti poziciju kandidata za premijera nekom drugom. On je to uostalom rekao i prije desetak dana, kada je u središnjici stranke prvi put objavio da se namjerava kandidirati za prvog čovjeka SDP-a.

Foto Davor Kovacevic

– Onaj koji će biti u danom trenutku najbolji kandidat, onaj koji će u danom trenutku imati najviše šanse da pobijedi premijera Plenkovića, s kojim će SDP imati najviše šanse dobiti povjerenje građana, taj će biti kandidat za premijera, rekao je tom prilikom Kolar. U kuloarima se spominje mogućnost da bi to mogao biti nekadašnji gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić koje je prije desetak godina političke vode zamijenio poslovnim, prvo kao direktor Podravke, a potom i u Agrokoru.

Grbin je pak rekao da SDP u svakom trenutku treba biti spreman za izlazak na izbore, a ne samo za četiri godine kada je termin sljedećih redovitih parlamentarnih izbora.

– Predsjednik SDP-a mora biti kandidat za premijera. Jednom smo pokušali s tim eksperimentom. I to je rješenje značajno pridonijelo gubitku na izborima. A Hrvatska je imala eksperiment s gospodinom Oreškovićem koji nije bio predsjednik stranke i vidimo kako je to završilo, rekao je Grbin.

Potpora Zagorja

SDP je naime na izbore 2007. izašao u situaciji u kojoj je predsjednik stranke bio Zoran Milanović, a kandidat za premijera sveučilišni profesor ekonomije Ljubo Jurčić. Iako su istraživanja javnog mnijenja tada govorila da je SDP izraziti favorit, na kraju je pobijedio HDZ predvođen Ivom Sanaderom. Zanimljivo je i da je tema razdvojenosti predsjednika stranke i premijera bila tema izbora za predsjednika SDP-a u proljeće 2007. To je rješenje forsirao krug oko tadašnjeg jakog čovjeka SDP-a Slavka Linića. Zoran Milanović bio je jedini od tadašnjih kandidata za predsjednika stranke koji je podržao tu ideju. Moguće je da je to bila odlučujuća činjenica da je predsjednik SDP-a tada postao on, a ne favorizirana Željka Antunović koja ju je odbijala.

Kandidaturu Željka Kolara dosad su javno podržali predsjednik SDP-a Koprivničko-križevačke županije i načelnik Kalnika Mladen Kešer, gradonačelnici Koprivnice i Čakovca Mišel Jakšić i Stjepan Kovač, načelnik Bedekovčine Darko Ban, nekadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović te načelnik Zlatar Bistrice Žarko Miholić.

Neslužbeno se u SDP-u spominje i da Kolar ima podršku potpredsjednika stranke Rajka Ostojića, glavnog tajnika Nikše Vuksana i nekadašnjeg gradonačelnika Vukovara Željka Sabe. Riječ je većinom o ljudima bliskim Davoru Bernardiću, a koji ne vide budućnost u stranci ako na njeno čelo dođe Peđa Grbin.

Grbin pak može računati na podršku nekadašnjeg ministra gospodarstva u vladi Zorana Milanovića, Siniše Hajdaša Dončića, člana predsjedništva Vedrana Babića, sisačke gradonačelnice Kristine Ikić Baniček te varaždinskog SDP-ovca Dubravka Bilića. Iako je ovaj popis manji nego kod Kolara, to ne znači ništa. Kolara podržavaju ljudi koji su dijelom već prije povezani činjenicom da su bili dio ekipe Davora Bernardića. Osim toga, činjenica da predsjednik neke županijske ili gradske organizacije podržava jednog kandidata, nikako ne znači da će na isti način glasati i obični članovi.

Minimalne šanse

Kandidatura gradonačelnice Omišlja Mirele Ahmetović mogla bi biti ona oko koje bi se možda mogli okupiti članovi stranke kojima nije draga Bernardićeva ekipa koja u najvećem dijelu podržava Kolara, ali kojima ne leži ni Grbin jer ga smatraju dijelom Milanovićevog kruga koji im također nije drag. Iako je nije formalno javno podržao, jasno je da ona ima podršku vršitelja dužnosti predsjednika SDP-a Zlatka Komadine.

– Cijenim ga kao čovjeka i člana SDP-a koji nema za sobom nikakvih afera. Nije sudjelovao u unutarstranačkom sukobu i nije javno vrijeđao stranačke kolege. Ja sam kandidatkinja SDP-a za predsjednicu i vjerujem da će kolege Grbin i Kolar, kao i ostali kolege, ali i Predsjedništvo i članstvo Glavnog odbora, biti u zajedničkom taboru sa mnom, u taboru SDP-a kako bi stranku vratili na čelo države, odgovorila je jučer na pitanje ima li podršku Komadine.

Za petog predsjedničkog kandidata Marina Percana smatra se da nema nikakve šanse.