Nakon što se broj blokiranih građana na samom kraju prošle godine počeo blago smanjivati, spustivši se ispod 200 tisuća prvi put u 15 godina, na kraju listopada ove godine broj ovršenih ponovo je premašio 200 tisuća i prema najnovijim podacima Financijske agencije u blokadi je 200.213 građana, što je za 1,4 posto više nego u prethodnom mjesecu i jedan posto manje nego prije godinu dana.

Pritom je narasla i glavnica njihova duga na 2,93 milijarde eura, odnosno za 1,7 posto više u odnosu na lanjski listopad, a kada se glavnici pridodaju kamate od 1,17 milijardi eura, ukupan dug građana s blokiranim računima krajem listopada premašio je 4 milijarde eura. Prema podacima Fine, građani statistički najviše duguju središnjoj državi, no ne radi se o poreznim dugovanjima, nego o raznim prekršajnim kaznama, poput prometnih, kaznama iz raznih sudskih pristojbi, iz kaznenih postupaka ili tražbina koje se odnose prema državi.

Troškovi rastu

– Udio duga prema središnjoj državi iznosi 36,7 posto, a prema svim financijskim institucijama 24,9 posto, od čega se najveći dio, 22,2 posto, odnosi na dug prema bankama, kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama, navodi se u odgovoru Fine na naš upit i dodaje da nakon toga slijedi dug građana prema agencijama za naplatu potraživanja. Tako dug blokiraih građana prema svim financijskim institucijama iznosi 730 milijuna eura, od čega samo na banke otpada 650 milijuna eura.

Kada je krajem 2024. godine zabilježen pad broja blokiranih ispod 200 tisuća, koji se nastavio tijekom cijele ove godine, a u srpnju se smanjio na 195 tisuća, u Fini su tada procjenjivali da će na razini cijele 2025. broj blokiranih građana pasti za oko pet posto, a procjenu su temeljili na gospodarskom rastu i visokoj zaposlenosti te činjenici da se financijska stabilnost građana poboljšala, što su ujedno bili razlozi pada broja ovršenih građana koncem prošle godine.

No, u listopadu je broj blokiranih ponovo počeo rasti, a u Udruzi za financijsku inkluziju Padobran, koja godinama pomaže blokiranima da izađu iz dužničkog ropstva, navode da su iz prakse rada s ovršenima primijetili da zbog velikih troškova provedbe ovrhe i zateznih kamata mnogi ponovno upadaju u blokadu, iako su se troškovi ovršnog postupka nešto snizili, dok su neke ovrhe u međuvremenu zakonski regulirane, poput nekadašnje “predatorske” naplate HRT-ove pristojbe koja se nije mogla odjaviti.

Troškovi također rastu i ako vam, primjerice, banka otkaže kredit zbog neplaćanja, podsjećaju u Padobranu, jer banka tada potrošaču na cijelu glavnicu natrpa sve moguće troškove, poput “obične” i zatezne kamate, troška prisilnog otkazivanja kredita ili pak proda dug.

– To su neki od razloga zašto pojedinci koji su u blokadi dižu ruke od svega, a takvima je najteže pomoći, priznaju u udruzi Padobran. Neki od razloga ponovnog upadanja u blokadu je činjenica da građani ne mijenjaju svoje financijske navike i nastavljaju trošiti iznad svojih mogućnosti, ne prate svoje financije niti planiraju budžet, uzimaju nove kredite da bi podmirili stare ili se nađu u situaciji neočekivanih troškova zbog gubitka posla.

Jednostavni stečaj

U Fini također podsjećaju da je padu broja blokiranih pridonio i tada uveden institut jednostavnog stečaja potrošača koji se provodio automatski nad svim ovršenicima kojima je dug bio manji od 20 tisuća kuna, odnosno 2.654 eura, na način da se taj dug, ili dug do te razine, otpisivao, što je mnogima omogućilo da se riješe ovrhe. No, mnogi su i nakon tog otpisa ponovo došli pod ovrhu, a razlog je u tome što su vjerovnici, uglavnom banke, telekom operateri i HRT, takve građane mogli ponovo ovršiti jer im zakon to ne brani, odnosno ponavljanje ovrha nije zakonski zabranjeno kao, primjerice, u slovenskom modelu ovršnog postupka.

Broj blokiranih građana rapidno je počeo rasti od 2011. godine, nakon što je Fina preuzela ovršne postupke od banaka i učinila ih transparentnijima, no situacija je eskalirala 2017. kada je u Hrvatskoj bilo čak 370 tisuća građana pod ovrhama, što je polako postajao veliki društveni problem. Vlada je stoga 2018. donijela paket ovršnih mjera, među kojima i izmjene Zakona o provedbi ovrhe kojim je spriječena mogućnost dugotrajnih ovrha i tada je oko 80 tisuća građana bilo odmah deblokirano. Uveden je institut neaktivne ovrhe kojim je u zastaru otišao dug stariji od tri godine, ali pod uvjetom da ovršeniku u šest mjeseci od proteka tog roka na tekući račun nije sjela ni lipa. Od tada, broj blokiranih godinama se držao na razini od 200 do 220 tisuća, a kako nikada nije napravljena znanstvena analiza zašto se broj blokiranih u Hrvatskoj stalno drži na razini od oko 200 tisuća, pretpostavlja se da je upravo riječ o građanima koji su “digli ruke od svega”, odnosno koji su odustali od podmirivanja galopirajućih zateznih kamata i naknada javnim bilježnicima i odvjetničkim društvima zbog kojih se dug višestruko povećava, odnosno rastu troškovi provedbe ovrhe.

Prema statistici Fine, prosječan blokirani građanin ima između tri i pet ovrha, a većina dugovanja kreće se do iznosa od 13.000 eura. Građani mogu besplatno provjeriti sve informacije o svojim dugovanjima putem sustava e-Dugovanja na e-Građani, gdje im je dostupan uvid u iznos duga i pripadajuće kamate. Fina je za rujan inače najavljivala pokretanje savjetovališta za građane koji se nalaze u financijskim problemima, odnosno EU projekt CroCIP – Centralnu infotočku za savjetovanje o dugu i financijsku pismenost, čiji je cilj podići razinu financijske pismenosti građana te povećati dostupnost savjetodavne pomoći na području upravljanja dugom kroz organiziranje edukacija i sastanaka te uspostavu Centralne infotočke. Iz Fine najavljuju da će Centralna infotočka za savjetovanje o dugu biti uspostavljena tijekom studenog ove godine, kao dio Finine web stranice.