U prostorijama Hrvatske turističke zajednice, pred vodećim ljudima hrvatskog turizma, jučer su predstavljeni rezultati nacionalnog istraživanja »Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Hrvatska 2025./2026.«. Nacionalno istraživanje koje provodi Institut za turizam obuhvatilo je 14.770 turista u plaćenom smještaju tijekom godine dana, a rezultati su u konačnici, barem tako to vidi ministar turizma Tonči Glavina, posve zadovoljavajući i dokaz da idemo u dobrom smjeru. Inače, zadnji TOMAS rađen je 2022. te se rezultati uspoređuju s tom godinom.

Prezentacija rezultata

– Rezultati pokazuju kako je nedvojbeno da hrvatski turizam po pitanju kvalitete turističke usluge, po pitanju potrošnje, u kontinuitetu raste, kazao je nakon prezentacije rezultata ministar Glavina. Rezultati su, kako reče, pokazatelj dobrog smjera, činjenice da razvijamo Hrvatsku kao cjelogodišnju destinaciju, a ne da smo usmjereni samo na brojke za udarnih ljetnih mjeseci.

Prema rezultatima istraživanja što ih je prezentirala Zrinka Marušić s Instituta za turizam, dalo bi se »nacrtati« fotorobot prosječnog našeg gosta. Ono javnosti najzanimljivije, vezano je za potrošnju. Na Jadranu je ona dosegnula 162 eura dnevne osobne potrošnje, što je 15 posto više nego 2022. godine, dok u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi 164 eura, uz rast od 21 posto. Pritom je na Jadranu zabilježen i rast udjela izdataka za dodatne destinacijske usluge, poput sportskih, kulturnih i zabavnih sadržaja te izleta i lokalnog prijevoza, što potvrđuje važnost raznovrsne ponude u stvaranju dodatne vrijednosti turističkog boravka.

U prosjeku gosti su nam stari oko 41 godine, pri čemu su nešto malo stariji turisti u kontinentalnoj Hrvatskoj. Stariji gosti primorsko-gorsko područje i Istarsku županiju preferiraju i zbog kampova, motiv dolaska je često i zdravstveni turizam, prednjače gosti iz SAD-a i Njemačke. No, bilježi ovo istraživanje i porast udjela mlađih gostiju, onih do 30 godina starosti. Mladima se mogu pohvaliti ponajprije u Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji, na dolazak motivira ponajprije zabava i razna događanja, hosteli su im drag smještaj, a prednjače gosti iz Španjolske, Nizozemske, Bosne i Hercegovine.

Visok je postotak gostiju koji su fakultetski obrazovani, ide on i preko 40 posto. Veća je i kupovna moć u gostiju, pa je tako njih 71 posto navelo mjesečna primanja kućanstva koja su veća od 4.000 eura. Daje istraživanje i zanimljive podatke vezano uz uvriježeno vjerovanje da je Hrvatska zemlja obiteljskog turizma. I to se, naime, mijenja. Dolazak s članovima obitelji smanjen je s 49 na 41 posto, dok je dolazak u pratnji partnera povećan s 36 na 41 posto. One koji nam dolaze s obitelji i dalje ponajviše motivira more.

Gosti su nam i prilično lojalni, 60 posto ispitanika iz inozemstva već je bilo u Hrvatskoj tri ili više puta. Veseli da je postotak onih kojima je ovo prvi posjet Jadrana porastao s 14 na 22 posto. Najvjerniji su nam gosti iz nama bližih tržišta poput Slovenije, BiH, Austrije.

Zabava kao motiv

Primarni motiv za dolazak što se unutrašnjosti tiče je i dalje posao, no na sjever Hrvatske 45 posto ispitanika dolazi zbog wellnessa i toplica. Raste zabava kao motiv dolaska, s osam na 21 posto, i to je trend duž obale, baš kao što raste odmor u gradu sa 17 na 23 posto. Kao motiv u padu je važnost prirode, sa 64 na 58 posto, a i gastronomija kao motiv je pala s 18 na 13 posto.

Internet je najveći izbor informacija, 63 posto ispitanika navodi ga kao primarni izvor informacija, slijede ih preporuke rodbine i prijatelja te okolnih stanovnika. Autodestinacija smo i dalje, 77 posto ispitanika automobilom je došlo k nama. Zrakoplov vodi k moru 18 posto ispitanih, a na kontinent njih 31 posto. Istraživanje bilježi blagi pad prosječnog broja noćenja. Prosječno se u mjestima na Jadranu boravi 6,9 noćenja, što je pad s 8,4, dok je u turističkim središtima u unutrašnjosti pad s 3,4 na 2,8. Razloge treba tražiti i u sve većoj mobilnosti gostiju. Plivanje je najomiljenija aktivnost za 82 posto ispitanika, a zanimljivo je da je svaki peti gost otišao na organizirani izlet brodom. Restorani i razgledavanje gradova aktivnosti su koje preko 50 posto ispitanih upražnjava najradije na kontinentu. Inače, dvije trećine gostiju posjećuje restorane srednjeg ranga.

Stupanj zadovoljstva u gostiju je visok. Ljepota mjesta i ljepota prirode, baš kao i osobna sigurnost su pritom pri vrhu razloga za zadovoljstvo, pa čak i čistoća plaža. Ono što se pak godinama ne mijenja i čini goste manje zadovoljnima jest promet, u pravilu najlošije ocijenjen. Zadovoljnih je u konačnici visokih 87 posto. A ako išta turiste čini nezadovoljnima onda su to, pokazuje istraživanje, natprosječno velike cijene u restoranima i trgovinama, baš kao i nedostatnost i neodržavanost javnih WC-a.

– Usporedba s prethodnim istraživanjem pokazuje kako se mijenjaju navike turista i gdje imamo priliku dodatno jačati konkurentnost hrvatskog turizma. Ovogodišnji rezultati potvrđuju nam da Hrvatska privlači goste koji u prosjeku troše više, ali i da se njihove navike mijenjaju, kazao je Glavina.

– Upravo nam ovakva istraživanja omogućuju da svoje aktivnosti temeljimo na konkretnim pokazateljima i stvarnim iskustvima posjetitelja, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.