Zagrebački holding

Tržnice Zagreb u kolovozu dobivaju Strategiju razvoja do 2050.

Portal Novi list, Hina

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Strategiju od kraja prošle godine izrađuje Institut za razvoj i međunarodne odnose i bit će izrađena početkom kolovoza



U kolovozu se očekuje Strategija razvoja tržnica Grada Zagreba do 2050. koja će predstavljati temelj za promišljanje budućeg razvoja postojećih lokacija i njihovog statusa, najavljuje u izvješću Gradskoj skupštini o Tržnicama Zagreb predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković.


Strategiju od kraja prošle godine izrađuje Institut za razvoj i međunarodne odnose i bit će izrađena početkom kolovoza.


“Cilj njene izrade je uspostaviti dugoročni okvir za razvoj tržnica u Zagrebu, koji će omogućiti njihovu modernizaciju, unaprjeđenje infrastrukture, održivost poslovanja, prilagodbu novim tržišnim uvjetima te kvalitetniju integraciju s urbanim i društvenim potrebama grada”, ističe Novaković.


Analizira se postojeće stanje tržnica




Kaže da se stoga analizira postojeće stanje tržnica, uzimajući u obzir gospodarsku, prostornu, demografsku, prometnu, financijsku, imovinsku, sociološku i turističku situaciju unutar područja svake pojedinačne lokacije.


Na temelju detaljne analize postojećeg stanja i ključnih elemenata za definiranje strategije, ističe Novaković, definiraju se prioriteti te se izrađuje detaljan akcijski plan provedbe strategije s jasno utvrđenim pokazateljima za praćenje i evaluaciju njezine provedbe.


Strategija će, kako najavljuje, “predstavljati temelj za promišljanje budućeg razvoja postojećih lokacija gradskih tržnica, obuhvaćajući mogućnosti njihova preuređenja, prenamjene i daljnjeg unaprjeđenja“.


Novaković je izvješće podnio na zaključak Gradske skupštine od 11. studenoga prošle godine, a na inicijativu tadašnjeg Kluba gradskih zastupnika Marija Selak Raspudić – Nezavisna lista, a sadašnjeg Kluba Drito, vezano za rad Tržnica Zagreb – podružnice Zagrebačkog holdinga i stanju tržnica od 2021. do 2025. godine.


U njemu ističe da je realizacija investicija u tom razdoblju bila pod utjecajem objektivnih okolnosti, što uključuje promjenu dinamike realizacije sukladno dinamici provođenja postupaka javne nabave i promjenama tržišnih uvjeta.


Raste popunjenost kapaciteta


“Protekom vremena došlo je i do prilagodbe poslovnih strategija, zbog čega je dio investicija prolongiran za naredno razdoblje, a od nekih stavki se odustalo ili je realizaciju preuzeo Grad Zagreb”, kaže Novaković.


Najavljuje da je u cilju osuvremenjivanja i razvoja tržnica, u narednom razdoblju planirano “intenziviranje investicijskih aktivnosti” te je pokrenuta izrada Strategije razvoja tržnica do 2050. godine.


Novaković se osvrnuo i na stanje i kretanje broja zakupaca i stupanj popunjenosti tržnica. Navodi da popunjenost kapaciteta tržnica raste te je s 60,93 posto u 2023. povećana na 61,19 posto u 2024., odnosno na 64,58 posto u prošloj godini.


Najavljuje da se u narednim godinama, kao rezultat planiranih poslovnih poteza i unaprjeđenja operativnih aktivnosti, očekuje nastavak rasta popunjenosti kapaciteta tržnica.


Raste broj prigodnih događaja i prihodi od njih


Predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga ističe da Tržnice Zagreb bilježe i rast prigodnih događanja s ciljem razvoja i oživljavanja tržnica na kojima se od 2021. do 2025. održalo više od sto događanja.


Tržnice nisu samo mjesto gdje se kupuju namirnice, već su i mjesto kulturnih, društvenih i gastronomskih događanja, kaže Novaković.


Za prigodna događanja Tržnice Zagreb daju u zakup plohu i opremu – klupe, štandove, suncobrane. Na mrežnim kanalima (web, FB, Instagram) informiraju građane te tako promoviraju izvan tržišna događanja, a sve kako bi oživjeli tržnice i izvan radnog vremena.


Tržnice Zagreb su od održanih manifestacija, kada se usporede iznosi prihoda za 2021. i 2025. godinu, ostvarile rast prihoda od gotovo 100 posto.


Od manifestacija je u razdoblju od 2021. do 2025. bez prosinca, uprihođeno 715.300 eura, od toga u 2021. godini oko 93. 000 eura, u godini poslije 126.000 eura, u 2023. godini 143.500 eura, u 2024. godini 178. 000 eura te u prošloj bez prosinca 175. 000 eura.