Nova stranica u odnosima Hrvatske, Slovenije i Italije

Trilateralni sastanak: Milanović, Bratušek i Letta danas u Veneciji

Denis Romac

Poslije nedavnog trilateralnog sastanka premijera Hrvatske, Slovenije i Austrije u Grazu ovo je druga trilaterala koju Hrvatska uspostavlja sa svojim zapadnim susjedama, a osim suradnje na gospodarskom planu očekuje se da će Zoran Milanović, Alenka Bratušek i Enrico Letta razgovarati i o nekim bilateralnim temama



Povijest Hrvatske i Slovenije na jednoj te Italije na drugoj strani u prošlom stoljeću prepuna je ratova i bolnih trauma koje ni osamostaljenje Hrvatske i Slovenije nije posve zacijelilo.


Dapače, proces integracije Slovenije i Hrvatske u Europsku uniju dodatno je opteretio njihove odnose: Italija je zbog bilateralnih pitanja blokirala Sloveniju, a Slovenija Hrvatsku. No ulaskom Hrvatske u EU za tri zemlje koje dijele granicu u sjevernom Jadranu upravo počinje novo povijesno razdoblje, o čemu svjedoči i današnji sastanak premijera Hrvatske, Slovenije i Italije u Veneciji, gdje će čelnici izvršne vlasti, po prvi put na potpuno ravnopravnoj osnovi, razgovarati o međusobnoj suradnji nakon ulaska Hrvatske u EU.


Gospodarska suradnja


Poslije nedavnog trilateralnog sastanka premijera Hrvatske, Slovenije i Austrije u Grazu ovo je druga trilaterala koju Hrvatska uspostavlja sa svojim zapadnim susjedama, a osim suradnje na gospodarskom planu očekuje se da će Zoran Milanović, Alenka Bratušek i Enrico Letta razgovarati i o nekim bilateralnim temama.




Susret se održava pod nazivom: »Obale, forum za dijalog i suradnju između Italije, Hrvatske i Slovenije«, a jačanje bilateralnih odnosa, osobito na području gospodarstva, jedan je od glavnih ciljeva sastanka.



Sastanak troje premijera održat će se u živopisnom okružju na otočiću San Giorgio Maggiore u Veneciji, pod svodovima renesansne palače s konca 16. stoljeća u kojoj je nekoć bio benediktinski samostan. Palača koju danas vodi fundacija Cini koristi se za održavanje kulturnih priredbi, a evo i političkih susreta.



To je i razumljivo ako znamo da su Hrvatska, Slovenija i Italija među rijetkim europskim zemljama koje su još u recesiji, iz koje se ostatak Europe već izvukao. U obavijesti iz Banskih dvora spominje se »međusobno pružanje podrške za značajne energetske, prometne, infrastrukturne i turističke projekte, koji su od interesa za pojedine države, triju država ili cijele EU«. Riječ je o činjenici da veliki infrastrukturni i energetski projekti, poput LNG terminala kod Trsta, trenutačno izazivaju sporove sjevernojadranskih susjeda. Projektu plinskog terminala snažno se protivi Ljubljana, koja nikako ne može prihvatiti talijansku odluku da zahtjevno postrojenje postavi na samoj talijansko-slovenskoj granici – dakle da potencijalnu opasnost gurne u susjedovo dvorište – zbog negativnog utjecaja na turizam i ribarstvo kao glavne gospodarske djelatnosti u tom dijelu Jadrana. Slovenija očekuje potporu Hrvatske u tom pitanju, dok Hrvatska planira izgradnju vlastitog LNG terminala na Krku, a zainteresirana je i za ekološku zaštitu sjevernog Jadrana, koje nema bez zajedničkog dogovora triju zemalja koje dijele granicu na sjevernom Jadranu: Hrvatske, Slovenije i Italije.

Oprečne interpretacije


Sastanak u Veneciji možda će biti prilika i za razgovor Milanovića i Bratušek o problemu Ljubljanske banke, koji je ponovno otvoren nedavnim odbijanjem Banke za međunarodna poravnanja da posreduje u tom sporu i posve oprečnih interpretacija posljedica tog odbijanja od strane Zagreba i Ljubljane. Hrvatski premijer možda će tražiti potporu Bratušek i Lette za svoje argumente u svom prvom sporu s Europskom komisijom od ulaska u EU, oko vremenskog ograničenja u primjeni europskog uhidbenog naloga. 

Osim teške gospodarske situacije u sve tri zemlje, slovenska premijerka i talijanski premijer suočeni su i s nestabilnom političkom situacijom u svojim zemljama, koja prijeti padom vlada u obje zemlje. Koalicija lijevog centra premijerke Bratušek opasno se ljulja najavom novih proračunskih rezova, zbog kojih stranka umirovljenika ministra vanjskih poslova Karla Erjavca prijeti napuštanjem koalicije, a u Italiji se sve više spominje mogućnost istupanja Berlusconijeve stranke iz vladajuće koalicije, što bi onda dovelo i do pada Lettine vlade.