Iz Danske su u Đurđevac stigle tri deve, kojima je namijenjena ”važna uloga u adventskim događanjima”. Turistička zajednica grada Đurđevca planira deve najprije koristiti kako bi na njima ”kraljevi Gašpar, Melkior i Baltazar dojahali do jaslica u poklon malom Isusu”, a potom će smisliti kako će ih iskoristiti za nove turističke ”atrakcije”. Najavljuju organizirane karavane po podravskim pustinjskim predjelima.

Udruga Prijatelji životinja, povodom saznanja o ideji kupnje deva, apelirala je prije četiri mjeseca na gradonačelnika Đurđevca Željka Lackovića da ponovno razmotri takvu odluku. Upozorili su da će kupnja deva, osim etičke neprihvatljivosti i kršenja zakona, značiti dugoročne troškove za kupnju, transport, troškove otvaranja zoološkoga vrta, ali i cjeloživotno uzdržavanje deva, čija je prosječna životna dob između 40 i 50 godina. Osim vanjskog izgleda i imitacije pješčanog podneblja, grad Đurđevac ničime ne zadovoljava uvjete pustinjske klime, što devama ne osigurava autohtono životno podneblje.

Korištenjem deva u najavljenim predstavama tijekom adventskih događanja Đurđevac će svjesno kršiti Zakon o zaštiti životinja koji zabranjuje držanje divljih životinja te njihovo korištenje u cirkuskim i drugim predstavama sa životinjama. Istim Zakonom domaće životinje definirane su kao ”životinje koje je čovjek pripitomio i udomaćio i koje uzgaja radi proizvodnje hrane, hrane za životinje i nusproizvoda životinjskog podrijetla te u druge gospodarske svrhe”. Iz toga proizlazi da su deve u Hrvatskoj divlje životinje, pa Grad Đurđevac šalje poruku javnosti da ne samo da ne mari za provedbu Zakona o zaštiti životinja nego ga planira i kršiti.

Stoga su Prijatelji životinja uputili prijavu veterinarskoj inspekciji i Ministarstvu poljoprivrede te zatražili obrazloženje propisa koji omogućava jednom hrvatskom gradu posebna pravila u postupanju sa životinjama od ostatka Hrvatske.

U skladu s najavom protuzakonita korištenja deva u predstavama za građane je i navod Turističke zajednice da se gradi nastamba za deve i da će im “dovesti puno pijeska”. Čini se da vodstvo grada nije upućeno u to da držanje deva u zatočeništvu zahtijeva gradnju registriranog zoološkog vrta prema svim standardima, europskim direktivama i hrvatskim zakonima te je upitna i sama mogućnost zadovoljenja uvjeta i isplativost. Sve to traži iznimna dugogodišnja ulaganja i održavanje, odnosno iziskuje nesvrsishodno trošenje novca građana grada Đurđevca.

Prijatelji životinja predložili su gradonačelniku da je logičnije uložiti novac u izgradnju skloništa, s obzirom na to da ga grad Đurđevac još uvijek nema ispunjene sve zakonske obveze. Obveza je jedinice lokalne samouprave da osnuje sklonište i pokrene sve programe koje su bitni za njegovo pravilno funkcioniranje, poput programa oglašavanja, udomljavanja, kastracije životinja i edukacije građana. Prijatelji životinja već su ranije ponudili gradonačelniku suradnju s ciljem pomoći životinjama te uštede novaca građana Đurđevca, no nisu primili nikakav odgovor.

Predstavnik Turističke zajednice izjavio je u medijima da je bilo prigovora zašto dovode deve u Podravinu, u kojoj nisu autohtone životinje, ali da su ih već Osmanlije koristili ovdje kao teretne životinje. Pozivanje na nazadnu praksu minulih stoljeća kao opravdanje za dovođenje deva u klimatski i zemljopisno za njih neadekvatne uvjete mnogo govori o etičnosti i civiliziranosti ove inicijative, upozoravaju iz spomenute Udruge.

Životinje koje su prisiljene služiti kao zabava za mase drže se u zatočeništvu koje je najčešće skučeno za njihove potrebe i daleko od njihovih prirodnih staništa, zbog čega često pokazuju psihotično i samodestruktivno ponašanje zvano zoohoza. Unatoč tobožnjim prednostima postojanja veterinarske skrbi i pružanja redovitih obroka, stres uzrokovan zatočeništvom slabi i imunološki sustav životinja.

Prijatelji životinja pozivaju gradonačelnika i Turističku zajednicu Đurđevca da turističku ponudu grada temelje na progresivnim vrijednostima bez iskorištavanja i zatočenja životinja.

“Cijena nabave deva davno je isplaćena medijskom prisutnošću, postali smo poznati u cijeloj Europi zbog “ Sahare” i deva, izjavio je gradonačelnik Đurđevca Željko Lacković.