Stranica Kretanje cijena

Tko na policama nudi najviše domaćih proizvoda? Na čelu poretka je Konzum, iznenađuje misterij porijekla jabuka

Jagoda Marić

Foto Ana Križanec

Foto Ana Križanec

Kad je roba iz inozemstva u pitanju, u svim lancima dominiraju tri države; Slovenija, Italija i Njemačka, a ovisno o trgovcu mijenjaju se na čelnom mjestu kad je u pitanju uvozna roba.



 


ZAGREB – Kad je u pitanju 365 proizvoda iz 78 različitih kategorija, za koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prikuplja i objavljuje cijene od početka godine, a uglavnom je riječ o prehrambenim namirnicama i potrepštinama za osobnu higijenu, najveći maloprodajni lanci do 65 posto tih proizvoda nabavljaju od domaćih proizvođača. To bi se moglo zaključiti iz podataka koji su objavljeni na Vladinoj stranici Kretanje cijena, ako se prati rubrika o zemlji porijekla za svaki proizvod u svakom pojedinom lancu. Za Konzum, KTC i Tommy navedene su države porijekla kao što su ih same tvrtke dostavile, za ostale lance zemlju porijekla upisivali su ljudi koje je za to angažiralo Ministarstvo.


Misteriozne jabuke


Stranica za trgovce koji nisu sami dostavili cijene ne nudi podatke za svih 365 proizvoda, nego se njihov broj razlikuje od tvrtke do tvrtke. Uz maloprodajne lance koji sami dostavljaju cijene, Konzum i Tommy, mi smo zemlju porijekla proučavali još za Plodine, Lidl, Kaufland i Spar, tako da su pokriveni najveći maloprodajni lanci u državi, te smo uz to uključili tri domaća lanca i tri inozemna, odnosno tri koja su osnovale tvrtke iz inozemstva.




Podaci do kojih smo došli kažu da se na policama nudi najviše do 65 posto domaće robe, i tom se postotku najviše približio Konzum, dok je kod ostalih lanaca udio oko 63 posto. Izuzetak je Kaufland, u kojem je udio domaćih proizvoda u onima s liste 57 posto. No, za Kaufland je na popisu 237 proizvoda, a najmanje ih se nudi za Lidl tek 58. Iako je riječ o najviše desetak proizvoda po lancu, postoje i namirnice za koje je rubrika država porijekla ostala prazna, pa je i to u određenom postotku moglo utjecati na rezultate. Uglavnom je riječ o voću, i dok za banane nije teško ustvrditi da su došle iz uvoza, nejasno je zašto primjerice za većinu lanaca nije navedena zemlja porijekla za jabuke.


Trošak popisivanja 26,5 tisuća eura

 


Angažiranje tvrtke koja za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja popisuje cijene u trgovačkim lancima koji ih sami odbijaju dostaviti državu godišnje košta 200 tisuća kuna, odnosno oko 26,5 tisuća eura, otkrio je to jučer u Opatiji ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.


Ministar kaže da su prije objave cijena do kojih su došli popisivači trgovačke lance još jednom pozvali da se dobrovoljno pridruže inicijativi, ali oni to nisu napravili. Na pitanje postoji li mehanizam kojim se trgovce može natjerati da to sami rade, Filipović je odgovorio da »nekog tjeranja nema.«


– Mislim da je njima u interesu biti transparentan prema potrošačima, danas je najvažnije zadržati povjerenje potrošača. Ako ništa ne skrivate, ako želite biti korektni, pokažite cijene, uostalom one su dostupne na policama, pa zašto ih građani ne bi mogli komparirati na jednom mjestu. Živimo u vremenima krize, a Vlada želi pomoći građanima, mislim da to trebaju činiti i gospodarski subjekti, poručio je Filipović. Kaže da podaci koje država od početka ima za KTC, Tommy i Konzum pokazuju da je potrošačka košarica koju oni dostavljaju nešto niža nego krajem prošle godine.

Usporedba među pojedinim maloprodajnim lancima zato u potpunosti nije ni moguća jer ne postoji za sve isti broj podataka, a ne moraju svi nuditi ni istu robu. Uz to, popis nekoliko stotina proizvoda ne može biti dovoljan da se zaključi da od svega što nudi u svojim dućanima, a riječ je o nekoliko tisuća artikala, primjerice Konzum ima 65 posto domaće robe. No, 365 artikala ili nešto manje za one lance koji sami nisu dostavili cijene ipak pokazuju da je, barem kad su u pitanju osnovni prehrambeni i higijenski proizvodi, među njima moguće pronaći gotovo dvije trećine onih koji su proizvedeni u Hrvatskoj, dok jedna trećina, ili više od 40 posto u slučaju Kauflanda, dolazi iz uvoza.


Kad je roba iz inozemstva u pitanju, u svim lancima dominiraju tri države; Slovenija, Italija i Njemačka, a ovisno o trgovcu mijenjaju se na čelnom mjestu kad je u pitanju uvozna roba.


Foto HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL


Jaja drže cijenu


Prema stranici Kretanje cijena može se zaključiti i da je za većinu proizvoda cijena ostala na razini one s kraja prošle godine, ali do 15. ožujka, kad su se posljednji put unosile promjene, dogodila su se i pojeftinjenja, i to kod većine lanaca jeftiniji su deterdženti za pranje rublja i proizvodi za osobnu higijenu. Ti su proizvodi u pojedinim lancima jeftiniji i do 40 posto.


No, otkriva stranica i poskupljenja, i njihov je postotak znatno veći. U odnosu na 31. prosinca prošle godine najviše je poskupjelo povrće, pa su tako u pojedinim lancima cijene svježe paprike ili rajčice u dva i pol mjeseca porasle za više od sto posto. Poskupio je, i to za 50 do 65 posto, ovisno o trgovačkom lancu, i crveni luk, a za oko 35 posto skuplji je i šećer, što je posljedica Vladine odluke iz siječnja ove godine da se ograničena cijena šećera podigne za dvije kune.


Samo dva tjedna prije Uskrsa podaci sa stranice Kretanje cijena ukazuju na to da se cijena konzumnih jaja, koja su u Hrvatskoj u prošloj godini poskupjela za čak 62,2 posto, uglavnom drži na razinama koje je dosegnula krajem prošle godine, te da se tu i tamo u pojedinim dućanima mogu pronaći paketi od deset jaja koji su jeftiniji za desetak posto u odnosu na prošlu godinu.