ZAGREB Središnja izborna komisija SDP-a u četvrtak će, rekao nam je njezin šef Vedran Lendić, objaviti pravovaljane kandidature za predsjednika stranke. Nije, međutim, jasno kako će u tako kratkom vremenu moći provjeriti potpise podrške za sve kandidate, što je zatražio saborski zastupnik Ivan Klarin. On je, naime, ovakav zahtjev dostavio SIK-u potaknut tvrdnjom Davora Bernardića da je prikupio čak 10 i pol tisuća potpisa.

Ne se pretvoriti u HDZ

– Nema tu ništa osobnog, uputio bih prigovor da je bilo tko u pitanju. Uvjeren sam da je tih Bernardićevih 10 i pol tisuća potpisa sasvim nerealna brojka i smatram da bi SIK to trebao istražiti, kako bi izborni proces bio besprijekoran kao uvijek u SDP-u. Ne smijemo se nikako pretvoriti u HDZ. Ne bih želio biti član stranke u kojoj se ovo događa, kazao nam je jučer Klarin. On se, inače, zalaže za statutarne promjene kako bi se ubuduće članovi mogli potpisati samo jednom kandidatu, a ne, kao što je sada, svima.

Vedran Lendić ističe da će njegova komisija napraviti sve kako bi utvrdila imaju li svi kandidati minimalno tisuću potpisa, koliko je potrebno da bi se 19. studenog natjecali na izborima za predsjednika SDP-a.

– Uz svačiji potpis ide i broj njegove članske iskaznice i sve to mi imamo u bazi podataka. Dakle, možemo sve to usporediti. A u politiku ne bih ulazio, rekao nam je Lendić.

No, sumnje da je broj potpisa šefu zagrebačkokog SDP-a »napumpan« takve su prirode da bi zahtijevale od članova SIK-a da nazovu svakog SDP-ovca čiji je potpis donio Bernardić, ali i ostali kandidati, i pitaju ga je li se on doista potpisao. Bernardićevi protivnici u stranci tvrde da barem tri tisuće njegovih potpisa pripadaju članovima koji za to uopće ne znaju, da se, dakle, netko potpisao umjesto njih. Navodno je to činjeno da bi Bernardić realizirao cilj od 10 i pol tisuća potpisa koliko ih je na prošlim unutarstranačkim izborima imao Zoran Milanović i tako poslao poruku da je nadmoćan konkurentima.

Otvoreno za javnost

Kako bilo, nakon što SIK objavi imena kandidata za predsjednika SDP-a, počinje službena kampanja. Njih osam ili devet nastupit će i na pet zajedničkih debata u najvećim hrvatskim gradovima, na kojima će im članstvo moći postavljati pitanja. Ta će sučeljavanja biti otvorena za javnost, pa će na taj način izborni proces u SDP-u sigurno postati zanimljiviji i dinamičniji nego što je to bio proteklih tjedana. Programi kandidata dosta su slični, svi govore o nužnosti demokratizacije stranke i sudjelovanja članova u odlučivanju, kao i o »vraćanju pravoj socijaldemokraciji«.

Na osnovi dosad izrečenog moglo bi se zaključiti da će nakon 19. studenog, ili sedam dana kasnije u slučaju drugog izbornog kruga, neovisno o tome pobijede li Bernardić, Ranko Ostojić, Orsat Miljenić, Tonino Picula, Karolina Leaković ili možda Domagoj Hajduković, SDP biti dosta lijevija stranka nego u vrijeme kad ju je vodio Zoran Milanović. HDZ se izborom za predsjednika Andreja Plenkovića počeo približavati političkom centru, a SDP će se, pak, vjerojatno u idućem razdoblju od centra odmaknuti više lijevo.