DORH

Tko će birati nasljednika Zlate Hrvoj-Šipek? Tajming je sporan, izbor bi mogao biti taman pred raspuštanje Sabora

Dražen Ciglenečki

Novi mandat ne želi, niti bi joj ga HDZ dao - Zlata Hrvoj-Šipek / Foto PATRIK MACEK/PIXSELL

Novi mandat ne želi, niti bi joj ga HDZ dao - Zlata Hrvoj-Šipek / Foto PATRIK MACEK/PIXSELL

Izgledno je da će se izbori poklopiti s istekom mandata Zlate Hrvoj-Šipek ili biti mjesec dana prije ili kasnije



HDZ-ova koalicija odbila je ovoga tjedna SDP-ov prijedlog zaključka kojim bi se Vladu zadužilo da u roku od 30 dana predloži Saboru razrješenje glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek.


Drugo se nije ni očekivalo jer njoj četverogodišnji mandat ionako istječe u svibnju sljedeće godine. A, jasno je da Zlata Hrvoj-Šipek nakon toga više neće obnašati ovu dužnost – niti je ona zainteresirana za još jedan mandat, niti bi joj ga HDZ dao.


Uostalom, većinski zastupnici izglasali su da se njezino Izvješće o radu Državnog odvjetništva za 2022., o kojem se u Saboru u srijedu raspravljalo na zahtjev oporbe, tek prima na znanje, znači nije dobilo pozitivno mišljenje.


Zakonska pravila




Dakle, nova osoba će doći na čelo DORH-a, što samo po sebi intrigira, a jednako je važno i koja će je parlamentarna većina izabrati.


Naime, Sabor će u trenutku kada Zlati Hrvoj-Šipek završi mandat ili već biti raspušten ili će, pak, aktualni saziv brojiti posljednje tjedne, možda čak dane.


Ono što je sigurno je da će Državnoodvjetničko vijeće ubrzo pokrenuti postupak imenovanja glavnog državnog odvjetnika. Zakon o državnom odvjetništvu nalaže tom tijelu da najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata glavnog državnog odvjetnika raspiše javni poziv, kako bi se prijavili svi zainteresirani kandidati koji ispunjavaju uvjete.


Državnoodvjetničko vijeće dostavlja Vladi mišljenje o prijavljenima, a ona potom traži očitovanje saborskog Odbora za pravosuđe.


No, ovaj put će se procedura možda zaustaviti nakon odrađenog javnog poziva i nastaviti se poslije izbora, da bi nova Vlada odabrala jednog kandidata za glavnog državnog odvjetnika i poslala ga u Sabor, kako bi ga potvrdila većina koja će proisteći iz tih izbora.


Zakon predviđa rješenje za takvu situaciju, dok glavni državni odvjetnik nije imenovan, DORH-om upravlja njegov zamjenik određen godišnjim rasporedom poslova, odnosno prvi zamjenik. N


aravno, premijer Andrej Plenković može jednostavno odlučiti da neće riskirati i dopustiti mogućnost da njegovi politički protivnici, u slučaju da pobijede na izborima, odrede tko će četiri godine voditi bitnu instituciju kao što je Državno odvjetništvo.


Tajming iz 2020.


Tako je Plenković učinio i u svibnju 2020., kada je, nakon razgovora s petero prijavljenih kandidata, izabrao Zlatu Hrvoj-Šipek. Bilo je tada sporadičnih prigovora iz redova opozicije na tajminig s obzirom na to da su se bližili izbori za Sabor. Ali, nije se u proljeće 2020. znalo da će se oni održati već početkom srpnja.


Danas je izgledno da će se izbori poklopiti s istekom mandata Zlate Hrvoj-Šipek ili biti mjesec dana prije ili kasnije.


Stoga oporba nema nikakve dvojbe da bi Plenković morao idućem sazivu Sabora prepustiti imenovanje njezinog nasljednika.


– Ne znam kako će Plenković postupiti, ali znam da bi trebao odluku ostaviti novoj parlamentarnoj većini. Tih nekoliko mjeseci na čelu DORH-a bez problema može biti zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Kad je Plenković prije četiri godine, 5 do 12, forsirao izbor Zlate Hrvoj-Šipek, na kraju je to s njom ispala katastrofa, rekao nam je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, a njegovo mišljenje sigurno dijele i drugi oporbeni čelnici.


Premijer Plenković možda već uskoro otkrije hoće li se složiti sa stavom opozicije ili će ipak ići na imenovanje glavnog državnog odvjetnika neposredno uoči raspuštanja Sabora.