Reuters
Konferencija o budućnosti Europe, događaj zamišljen kao mjesto i vrijeme za osmišljavanje velike reforme Europske unije, počela bi 9. svibnja 2020. i završila rad do ljeta 2022., predložila je radna skupina Europskog parlamenta, piše u petak Večernji list.
Iako je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica zadužena uime Komisije za osmišljavanje i pripremu te Konferencije, a Hrvatska je kao predsjedateljica Vijeća EU u prvo polovici 2020. zadužena da koordinira stavove država članica o tome kako Konferenciju organizirati, Europski parlament već se sada pozicionira kao glavna institucija u tom podvigu, navodi dnevnik.
EP planira usvojiti i rezoluciju na tu temu 15. siječnja, nakon čega će Komisija predložiti koncept, a zadatak je Šuice i tima suradnika u njezinu kabinetu da sasluša što Parlament želi. A to je jučer napisano u dokumentu na šest stranica koji je izradila radna skupina EP-a za pripremu Konferencije.
»Konferencija o budućnoti Europe mora biti nešto gdje će se slušati što europski građani imaju reći kako bi budućnost EU bila temeljena na njihovim idejama«, navodi se u dokumentu.
Predviđa se da kroz narodne skupštine, agore, više od tisuću običnih građana raspravlja i iznosi svoje ideje o budućnosti EU. Prijedlog je da bude šest takvih agora s po 200 – 300 građana u svakoj, među kojima najmanje troje iz svake države članice, a šest tematskih agora šetalo bi se, odnosno održavalo, u raznim dijelovima Unije. No iznad agora bi postojali politički dužnosnici i birokrati koji će ideje građana pretakati u prijedloge odluka.
Konferencija bi imala plenarno zasjedanje, u kojem bi sjedilo 135 europarlamentaraca, 27 predstavnika svih država članica, po 2 do 4 zastupnika iz svakog od 27 nacionalnih parlamenata, ali i troje europskih povjerenika, među kojima bi očito, proizlazi iz prijedloga EP-a, bila i Dubravka Šuica. Postojao bi i upravljački odbor koji priprema plenarne sjednice, a postojao bi i izvršni koordinacijski odbor, donosi Večernji list.
